RAZGOVOR S DRŽAVNIM TAJNIKOM MARIJANOM LALIĆEM, ČELNIKOM SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA

IMAM ZNANJA, ISKUSTVA I ENERGIJE

Marijan Lalić, novi državni tajnik, svestrana je ličnost, zanimljiv i otvoren sugovornik i - svakako hrabar čovjek s obzirom na zadatke s kojima se namjerava uhvatiti ukoštac.

Imam iskustvo znanje i energiju

- Uspjeh mog ureda i moj osobni ovisit će o znanju i vještinama ljudi koje ćemo zaposliti i hoćemo li zadatke odraditi u rokovima.

- Novi ured imat  će širi fokus i zadaće vezane uz europsku digitalnu agendu i jedinstveno europsko digitalno tržište.

- Treba puno znanja i rada da se promijene neke stvari. Da je to tako jednostavno već bi bilo napravljeno.

RAZGOVARAO: BORIS ŽITNIK

Marijan Lalić je Slavonac, iz Adžamovaca, mjesta između Nove Gradiške i Slavonskog Broda. U Novoj Gradiški završava matematičko-informatičku gimnaziju. Suprugu, porijeklom iz Slavonskog Broda upoznao je u Zagrebu u studentskom domu Cvjetno. Imaju četvero djece. Najstarija kćer je na zadnjoj godini Učiteljskog fakulteta, mlađa je završeni prvostupnik Tekstilno-tehnološkog fakulteta i trenutno na četvrtoj godini, a dvoje mlađe djece pohađa osnovnu školu. Dragovoljac je domovinskog rata, a prvi posao u životu bio mu je  zapovijedanje satnijom.

Sredinom 1992. g. se demobilizira, završava FER i zapošljava se kao voditelj informatike u personalnoj upravi MORH-a. U MORH-u je, kako kaže, proveo više od deset lijepih godina. Iz tog vremena posebno pamti vođenje projektiranja i izrade jedinstvenog informacijskog sustava za personalno upravljanje, koja je u primjeni i dandanas, nakon dvadeset godina, i to u cijeloj strukturi i na svakom mjestu gdje djeluje MO i OS. U MORH-u je radio na niz raznih funkcija, projekata, a sudjelovao je i u ratnim operacijama HV-a. Nakon toga u činu pukovnika HV-a sporazumno napušta MO.  Radio je i kao rukovoditelj Project implementation unita mirovinske reforme za dobivanje kredita svjetske banke i aktivnosti implementacije sustava. Godine 2003. zapošljava se  u Fini gdje se zadržava sedam godina. Tu ga sjećanje posebno veže uz dobre i stručne ljude koje je vodio u implementaciji nekoliko velikih projekata. Bio je to jedan drugi izazov, nešto sasvim novo. I nakon sedam godina opet novi izazov -  poziv iz Fonda za gospodarsku suradnju, koji ima projekt i novce za izgradnju novog modernog data-centra. Prihvaća se tog velikog izazova i s kolegom Trohom uspješno ga privodi kraju u, za naše prilike i običaje, rekordnom roku.
Sportski je tip, školovani nogometaš koji je prošao sve selekcije od malih nogu, igrao je tenis dvadesetak godina... Puno čita raznu literaturu, a bavi se i pisanjem. Priprema knjigu koja je, kako kaže, više metafizičke naravi, a metafiziku morate promatrati kroz matematičku logiku. Bavi se i ljekovitim biljem, istražuje sastojke, nastoji poboljšati kvalitetu života. Djecu potiče i vodi na sportske aktivnosti, posebno one male, kćer na gimnastiku, a sina na nogomet.

Rad ovog ureda pogonit će sve ono što je javni interes za naše građane i tvrtke, a od njih ćemo tražiti da nam pomognu bolje to prepoznati.

OpenInfoTrend: Vaša biografija odaje svestranu osobu koja se ne boji velikih izazova pa zacijelo nije bilo teško prihvatiti i taj novi - da preuzmete Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva?
Marijan Lalić: Pa, tražila se osoba spremna i sposobna preuzeti taj posao. Ne znam koliko je bilo kandidata no mjesto je ponuđeno meni. U životu vjerojatno jednom dođete do trenutka kad odlučite svoju djelatnost podrediti onome što će ostati iza vas. Kad osjetite da svojim znanjem, sposobnostima i životom možete pridonijeti da stvari budu bolje. A stanje na području za koje sam angažiran nije dobro i stvari nisu jednostavne. Na to ukazuje niz analiza i pokazatelja, o tomu se raspravlja na raznim skupovima, na fakultetima, u javnosti. No, postoji potreba i namjera države da se tu stvari riješe pa je to ugrađeno u vladine programske dokumente. I tako, dogovorili smo se o poslu.

Marijan Lalić u redundantnom strojarskom postrojenju DataCross podatkovnog centra u Jastrebarskom čiju je izgradnju kao član Uprave za razvoj vodio od samog početka.

OiT: Dolazite iz industrije data-centara kojih u Hrvatskoj ima malo. Trebamo li ih i kakvo im je mjesto, uloga i šanse u odnosu na globalne divove Amazon Web services, Microsoft, Google?
Lalić: Općenito, ne samo da data-centar biznis ima šansu, nego je to nešto bez čega se ne  može pripadati europskom društvu. Želimo li prosperitetnu  državu, a tvrdimo da imamo za to kvalitetne kadrove onda trebamo osigurati da i takve investicije dođu k nama. S data-centrima je isto kao i s bilo kojom drugom industrijom, npr. automobilskom... recimo, zašto nitko nije uložio novce u tvornicu koja radi za nekog velikog igrača iz autoindustrije?
Globalno tržište nije određeno granicama već kvalitetom usluge i načinom poslovanja na lokalnom tržištu. Recimo, oko Berlina ima pedeset data-centara i svi rade dobro. To je očito isplativ biznis i za provajdere i za subjekte koji autsorsaju takve poslove. Dakle, šanse postoje, ali da bi bili uspješni data-centri se moraju standardizirati, postoje standardi koji se trebaju primijeniti kako bi se osigurala kvaliteta za korisnike. No, to je samo jedno područje u kojem djeluje IT sektor. Taj je posao sada iza mene i više nije u fokusu moga razmišljanja.

Još nemam potpunu analizu stanja no znam da postoji niz problema u smislu  pripreme projekata, povlačenja novca iz Europske unije, sufinanciranja države u tim projektima i niz drugih problema. Poslu treba pristupiti strateški, treba donijeti prioritete, kategorizirati sustave ili imovinu i ustanoviti standarde. Nisu svi sustavi jednako važni i ne treba se prema svima odnositi s istim prioritetom, jer sve što se zamisli nije moguće odraditi odjednom.

OiT: Možete li nas upoznati s ustrojem Središnjeg ureda kojem ste na čelu?
Lalić: U ovom trenutku bilo bi prerano i neozbiljno o tome govoriti, jer tek treba donijeti strateški plan. Donosi se proračun, a Uredba o ustrojstvu i Pravilnik o radu su u fazi koordinacije i Vladina odobrenja.. To je nužno učiniti kako bi se stvarno pravilno utilizirale zacrtane aktivnosti i maksimalno koristili resursi u budućnosti. No, ured je osnovan Zakonom i tamo su javno pobrojane glavne smjernice djelovanja, a sve je to rezultat Vladinog programa gdje je jasno naznačena aktivnost razvoja  digitalnog društva.

OiT: Možete li nam priopćiti neke ključne naznake?  
Lalić: Svakako. Prvo, ured treba pomoći i aktivno sudjelovati u stvaranju novih, stručnih ICT kadrova za tržište kojih po svim analizama kritično nedostaje, odnosno načina kako europske obrazovne trendove prenijeti u Hrvatsku. Zatim, tu je popularizacija digitalnog društva, osvješćivanje građana što to znači za budućnost hrvatskog gospodarstva i životnog standarda uopće. I konačno, uspostavljanje strategija, politika i implementacije standarda za razvoj digitalnog društva, što se odnosi na javni sektor, državnu upravu i cijelo društvo. Što se tiče Ureda za e-Hrvatsku pri Ministarstvu uprave, on ostaje i nadalje, u nešto izmijenjenom obliku i vrlo je važan partner u nastavku digitalizacije državne uprave.

Marijan Lalić u vrijeme dok je bio zaposlen u FINI. Slika je s konferencije pod nazivom učinkovITa UPRAVA, održane u Osijeku 2008. godine gdje je kao direktor sektora održao zanimljivo predavanje o potrebi učinkovitog korištenja IT tehnologije u javnoj upravi.

OiT: Opći je dojam da proces digitalne transformacije, posebno u javnom sektoru, ide presporo. Zašto je tome tako?
Lalić: Treba puno znanja i rada da se promijene neke stvari. Da je to tako jednostavno već bi bilo napravljeno. Još nemam potpunu analizu stanja no znam da postoji niz problema u smislu  pripreme projekata, povlačenja novca iz Europske unije, sufinanciranja države u tim projektima i niz drugih problema. Poslu treba pristupiti strateški, treba donijeti prioritete, kategorizirati sustave ili imovinu i ustanoviti standarde, tj. nisu svi sustavi jednako važni i ne treba se prema svima odnositi s istim prioritetom, jer sve što se zamisli nije moguće odraditi odjednom. Treba puno resursa i znanja, a i sami vidite da resursi i znanje napuštaju Hrvatsku. Kvaliteta ICT stručnjaka u državnoj upravi i društvu kopni, to treba na sustavan način zaustaviti. Treba postaviti realne i mjerljive ciljeve. Naprimjer, kritični državni sustavi (servisi) ne smiju ovisiti isključivo o tehnologiji samo jednog tipa ili proizvođača, tzv. vendor-lock. Za takve sustave mora se osigurati kontinuitet poslovanja. Tu su i problemi sa starim legacy sustavima za koje treba određeno razdoblje prilagodbe, a da ne govorimo o nasušnoj potrebi veće automatizacije poslovnih procesa u sustavu državne i javne uprave. Postoji niz problema, ali njihovo sustavno rješavanje bi stvarno dovelo do velikih ušteda u proračunu.

Pukovnik Marijan Lalić na američkom ratnom brodu u pomorskoj bazi Norfolk, Virginia, SAD 2001. godine u ugodnom razgovoru s pukovnikom američke ratne mornarice, zapovjednikom broda. Razgovaralo se naravno o korištenju ICT tehnologije na ratnim brodovima i u ratnoj mornarici općenito.

OiT: Za uspješnu digitalnu transformaciju nužna su dva uvjeta - širokopojasna infrastruktura i državni računalni oblak, odnosno središnji državni informacijski sustav. Kako ocjenjujete današnje stanje, kuda idemo?
Lalić: Da, to je ovih dana vrlo popularna tema. Najprije treba demistificirati pojam širokopojasnog interneta, odnosno pojmove kojima baratamo treba prilagoditi današnjim tehnološkim postignućima. Širokopojasni internet je pojam iz prijašnjih vremena, a  zapravo je naziv za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Označavao je tehnologije koje omogućuju brzine veće od 144 kbit/s, što se obično smatralo kao donja granica da bi se pristup smatrao širokopojasnim. Ako tako gledamo na stvari Hrvatska je širokopojasna već godinama. Iz istog vremena je i pojam FTTH ili Fiber to the home, a Hrvatska je još daleko od toga. Ali, za mobilne tehnologije možemo reći da su danas stvarno širokopojasne u punom smislu riječi.
Što se tiče same infrastrukture treba razlikovati tzv. DTK ili pojednostavljeno kanalizaciju i infrastrukture za prijenos i pristup pa sve do pasivne i aktivne opreme. Mislim da država prema strateškim telekomunikacijskim sustavima treba imati isti pristup kao i prema drugim strateškim sustavima (npr. električna energija i sl.). Evo, baš mi je pala na pamet jedna nova narodna poslovica  Nema struje nema interneta i obrnuto - nema interneta nema struje.  Nitko ne može biti u poziciji da prekine strateški dalekovod ili za državu strateški telekomunikacijski kabel. To je danas jedan od većih rizika za društvo. Po meni država treba definirati  svoju kritičnu infrastrukturu. Očekujem da će odgovore u pogledu toga dati i Zakon o domovinskoj sigurnosti. Ostalo je stvar razvoja tržišta i društva, a posebno je tu važna uloga neovisnih regulatora koji trebaju čuvati javni interes i osigurati pravednu tržišnu utakmicu.
Što se tiče drugog pitanja, ako nekomu zadate da obavlja određeni javni posao i obvežete ga određenim pravilnicima, odnosno zadacima,  a to se tijelo pokaže nesposobnim ostvariti preuzete zadatke, to nije dobro. U Hrvatskoj je u prošlosti uredbama određeno da će tvrtke kao Apis IT, FINA, CARnet i druge djelovati po principu centra dijeljenih usluga s točno određenim uvjetima koje trebaju zadovoljiti kako bi izvodile takve poslove. Nažalost, u tri godine nije se odradilo puno toga. Može se reći da na vidiku još nema naoblake. To ne znači da se sve to ne može organizirati i da ne postoji volja, ali treba nešto mijenjati u strategiji, a o tomu ovisi brzina i kvaliteta povlačenja sredstava Europske unije.

OiT: U prijašnjoj Vladi Uprava za e-Hrvatsku bila je zadužena samo za informatizaciju tijela državne uprave i online usluge prema građanima. U opisu radnog mjesta bivšeg voditelja nije bila sudbina i dobrobit ICT industrije iako država u širem smislu svojim nabavkama, na koje otpada oko polovica ukupne IT potrošnje, sudbinski određuje položaj industrije i pojedinih igrača. Je li ovo digitalno društvo sad naznaka šireg pristupa? U radnoj verziji pojavio se i naziv Središnji državni ured za digitalnu ekonomiju. Inače, uobičajena sintagma koju rabi Europska komisija je digitalna ekonomija i društvo.
Lalić: Da, obuhvat i kompetencije ureda povećavaju se baš u tom smislu. Novi ured imat  će širi fokus i zadaće vezane uz europsku digitalnu agendu i jedinstveno europsko digitalno tržište,  kao i koordinaciju procesa digitalne transformacije u tijelima državne uprave i društvu u cjelini. Ured se neće baviti nabavama, ali ja osobno želim da tehničke specifikacije za nabavu opreme i usluga budu uskoro standardizirane tako da ne govore samo o broju i opisu nečega što se nabavlja već i pridjevima kao što su otvoren, mobilan, neovisan o, namijenjen za, poveziv sa i sl., može i širokopojasan, haha…

OiT: IT zajednica se žali na položaj Apis IT-ja, Fine, CARneta i Srca, jer smatra  da te državne tvrtke dolaze do državnog novca za nove IT projekte i održavanje na manje transparentan način i po jednostavnijoj proceduri, iako se većina tih sredstava poslije prelije na IT zajednicu koja je u privatnim rukama. Kako gledate na tu problematiku?
Lalić: Rašireno je mišljenje da država konkurira privatnom IT-ju, međutim, postoje načini da se to riješi. I u Europi ima takvih  državnih  kompanija koje rade za državu, a nema takvih problema. Za to se mogu naći rješenja. Po mom mišljenju to se treba riješiti, jer kad danas razgovarate s privatnicima u IT sektoru velika većina njih kaže kako se žele što prije prodati nekom velikom igraču ili će otvoriti tvrtku u nekoj drugoj državi. Uz to, većina njih tvrdi kako ne mogu i uz dobre plaće naći na tržištu kvalitetne zaposlenike.

Kad danas razgovarate s privatnicima u IT sektoru velika većina njih kaže kako se žele što prije prodati nekom velikom igraču ili će otvoriti tvrtku u nekoj drugoj državi. Uz to, većina njih tvrdi kako ne mogu i uz dobre plaće naći na tržištu kvalitetne zaposlenike.

OiT: Prema DESI indeksu (Digital Economy and Society Index) Europske komisije u 2015. godini bili smo 24. zemlja po digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva među 28 EU članica. Pritom smo najgori po indikatoru povezljivosti to jest dostupnosti, cijeni i brzini interneta (28. mjesto), zatim u kategorijama koje su u nadležnosti države: digitalna pismenost i javne digitalne usluge (21.), a ipak smo puno bolji kad je u pitanju digitalna transformacija u gospodarstvu (16.) dok smo po stupnju primjene cloud usluga čak na desetom mjestu. Kako ćemo kotirati na ljestvicama pojedinih DESI indikatora u godinama koje slijede?
Lalić: Vidite, Vlada je očito svjesna tih podataka i stanja. Ovaj je ured i osnovan zato da unaprijedimo stanje i da to pokažemo na tim ljestvicama. Pritom moramo brže trčati da prestignemo druge koji također nastoje brže trčati. Nemam još konkretne  KPI-jeve, ali cilj je jasan. A sve će, dakako, ovisiti o kvaliteti kadra, raspoloživih resursa, podršci ostalih sudionika i niza drugih relevantnih čimbenika.

OiT: Očito, pred Vama je puno posla. Zahvaljujemo na razgovoru i želimo Vam puno uspjeha.
Lalić: Uspjeh mog ureda i moj osobni uspjeh ovisit će o znanju i vještinama ljudi koje ćemo zaposliti i hoćemo li sve te zadatke odraditi u rokovima. Kad završimo s ustrojavanjem raspisat ćemo javni natječaj za ključne i druge pozicije. To će biti prilika za sve one koji žele aktivno sudjelovati u nadolazećim promjenama - i za one iskusne i za one mlađe, za one u privatnom ili javnom sektoru, a vjerojatno za manji dohodak i lošije uvjete nego što imaju sada. Ima li većeg izazova u karijeri. Radit ćemo fazno s resursima koje imamo. Ne možemo sve lomiti preko koljena. Tražit ćemo  suradnju i potporu od realnog  i javnog sektora, od drugih ministarstava, crpiti iskustva iz završenih EU projekata. Očekujem da ćemo negdje do kraja četvrtog mjeseca imati kompletnu sliku i strategiju što ćemo točno raditi. Rad ovog ureda pogonit će sve ono što je javni interes za naše građane i tvrtke, a od njih ćemo tražiti da nam pomognu to bolje prepoznati.