Blockchain je riješio nekoliko otvorenih pitanja koja su stajala na putu razvoja novih primjena IT tehnologija u smislu kako dosad nije primjenjivano

Platforma dijeljenja

Dok nam je internet donio mogućnost brze razmjene podataka s bilo kojom osobom na svijetu i s pravom je nazvan Internet-Of-Data, blockchain je platforma ili protokol za dijeljenje vrijednosti različitih vrsta i oblika pa se za njega s pravom koristi termin Internet-Of-Value.

PIŠE: BRANIMIR LAMBAŠA

Blockchain je velika baza podataka, ali ne centralizirana već distribuirana među svim korisnicima protokola te nema SinglePointOfFailure. To je platforma ili protokol kojim se mogu dijeliti vrijednosti različitih vrsta i oblika, a bitcoin je primjena dijeljenja vrijednosti u smislu financijskih sredstava odnosno valute.

Rujan 2008. godine bio je mjesec koji je promijenio financijsku sliku svijeta i uzdrmao desetljećima građene ekonomske postulate. Nastao je izraz crni labud za niz događaja koji dotad nisu zabilježeni u povijesti,  a znanost i struka ne mogu jasno predviđati u kojem će se smjeru kretati.
Hipotekarna kriza u Sjedinjenim Američkim Državama kulminirala je tog rujna bankrotom investicijske banke Lehman Brothers, jedne od banaka iz skupine To-Big-To-Fail  što se pokazalo pogrešnom pretpostavkom. Uslijedili su bankroti brojnih drugih financijskih institucija, preuzimanja, serije otpuštanja i potresa na burzama, a svijet je polako ušao u najveću recesiju XXI. stoljeća, često uspoređivanu s velikom krizom dvadesetih godina prošlog stoljeća (stvari su se do danas poprilično vratile u normalu, recesija se osjeća samo u manje razvijenim zemljama, a financijska industrija je opet na istom kolosijeku).

Bitcoin sustav je decentraliziran, distribuiran, kriptografski pogonjen, anoniman, a povjerenje vlada među svim sudionicima mreže bez potrebe za centralnim autoritetom koji održava glavnu knjigu.

Samo dva mjeseca poslije na internetu se pojavio rad nazvan Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System autora Satoshija Nakamota. Čista peer-to-peer verzija elektroničkog novca omogućila bi online plaćanja između dvije strane, izravno, bez potrebe za financijskim posrednikom(...) - tako glasi prva rečenica u sažetku tog rada gdje je autor na devet stranica opisao mehanizme i strukturu sustava koji se dotad smatrao nemogućim. Samo nakon nekoliko mjeseci, početkom 2009. godine pokrenuta je bitcoin kriptovaluta i ostvarene su prve transakcije.
Brzi skok u nedavnu prošlost i u prosincu smo 2015. godine. Bitcoin je sad samo jedna od nekoliko kriptovaluta kojima se plaćaju razne usluge i servisi diljem svijeta. Identitet njegova osnivača je i dalje misterija – Satoshi Nakamoto je prije nekoliko godina  potpuno nestao iz ikakve komunikacije, a teorije o njegovom (ili možda njihovom) identitetu već su polako pale u zaborav.


Rad Satoshija Nakamota (Izvor: www.bitcoin.org/bitcoin.pdf)

Stvari je protresao Craig Wright australski znanstvenik i poslovnjak tvrdnjom da je upravo on osoba koja se krije iza imena Satoshi Nakamoto koja je osmislila bitcoin. Iako je već ranije bio nominiran kao mogući osnivač kriptovalute, ovaj put je to rekao javno izazvavši nevjerojatno zanimanje, oduševljenje, ali i skepsu u bitcoin zajednici. Dobro upoznat s  protokolom Wright je znao da će zajednica zahtijevati jasan dokaz koji zbog karakteristika protokola može i mora biti vrlo uvjerljiv. Autor bitcoin protokola trebao bi imati privatne ključeve velikog broja početnih blokova u lancu i trebao bi biti u stanju pomicati ta sredstva. Sve osim provođenja takve transakcije smatralo bi se nedovoljno pouzdanim dokazom koji i dalje ostavlja mjesto sumnji.
Sumnju u istinitost Wrightovih tvrdnji izazivala je sama činjenica da je osoba koja je godinama uspješno i gotovo fanatično skrivala svoj identitet sad bez specijalnog razloga izašla u javnost. Utjecajni članovi zajednice redom su se izjašnjavali o tome vjeruju li da je Wright uistinu Satoshi Nakamoto. Najistaknutiji među njima poput Gavina Andersona, čovjeka koji je kroz duže razdoblje komunicirao s pravim Satoshijem u ranim danima bitcoina otvoreno su stali na njegovu stranu. U svakom slučaju svi su zahtijevali nepobitan dokaz koji je moguće ponuditi provođenjem transakcije. Wright je ponudio isključivo polovična rješenja u kojima je potvrdio da sadrže dijelove digitalnog potpisa osnivača bitcoina, ali ni na koji način nije ponudio dokaz da ima i privatne ključeve koji bi osnivaču trebali biti dostupni. Konačno, prije nekoliko mjeseci ispričao se svima, osobito članovima zajednice koji su ga i dalje podupirali tvrdeći da je osnivač bitcoina, ali bez mogućnosti da to dokaže na način na koji je zajednica to zahtijevala. Bitcoin je nastavio svojim putem, broj transakcija i trgovanja raste iz dana u dan, cijena bitcoina fluktuira više od cijena konvencionalnih valuta, a sve više institucija podržava plaćanje tom valutom.

Treba li nam posrednik?


Financijska industrija postoji vjerojatno od vremena kad je ljudska vrsta pokrenula razmjenu dobara i prvotne oblike trgovanja. Pojava IT tehnologija donijela je temelje za plaćanje na velike udaljenosti i u puno kraćim vremenskim razmacima negoli ikad ranije. Kreditne kartice u kombinaciji s internetom danas su dostupne mnoštvu ljudi, a broj online transakcija u stalnom je rastu. Unatoč većoj dostupnosti financijskih usluga i njihova sve većeg spektra, postojale su određene sustavne prepreke koje nisu dozvoljavale daljnju evoluciju financijskih usluga zasnovanih na IT tehnologiji.
Prvi sistemski problem je potreba za posrednikom. Kako bi se ostvarila transakcija između dvije strane koje se međusobno ne poznaju pa među njima ne postoji ni odnos povjerenja potrebna je treća strana kojoj obje strane vjeruju i preko koje stvaraju svoj lanac povjerenja. U stvarnom svijetu to su najčešće banke ili ostale financijske institucije te pružatelji raznih usluga. U slučaju bilo kakvih sporova treća strana, ovisno o ugovornom odnosu, preuzima dio odgovornosti za potencijalne štete. Problem uključenja treće strane je u tome što njeno posredovanje poskupljuje transakciju, ali i to što je to centralizirani model koji nije po dizajnu otporan na sve češće sigurnosne izazove. Da bi se u sustavu transakcije mogle uspješno provoditi treća strana mora voditi tzv. glavnu knjigu koja je zapravo baza podataka ili tablica u kojoj se nalaze podaci o svim sudionicima transakcija i njihovom trenutnom stanju na računu. Glavna knjiga se ažurira pri svakoj transakciji.
Drugi sistemski problem je tzv. double spending  - problem dvostruke potrošnje. Budući da se online plaćanje ne provodi fizičkom razmjenom sredstava kao kod gotovinskog plaćanja već se datoteke koje sadrže sve potrebne informacije o transakciji razmjenjuju računalima, javlja se problem kad zlonamjerni korisnik pokuša dva ili više puta poslati istu datoteku (plaćati istim sredstvima) različitim primateljima. Double-spending je na praktičnoj razini riješen implementacijom dodatnih tehnoloških kontrola, međutim sustav sam po sebi nije otporan na taj problem.
Treći sistemski problem je tzv. problem bizantskih generala, što znači da treba osigurati pouzdanost informacija u mreži povezanih čvorova tako da lažna informacija bude uklonjena i da ne utječe na konačnu odluku cijele mreže.

Rješenje sistemskih problema

Blockchain (Izvor: www.strategy-business)

I ranija razmišljanja o elektroničkim valutama podrazumijevala su rješenja koja će se snažno oslanjati na kriptografiju, sustave s javnim i privatnim ključevima i generiranje digitalnih potpisa. Tek u radu Satoshija Nakamota, a poslije i u praktičnoj primjeni valute bitcoin pokazalo se da se mogu izbjeći sva navedena ograničenja. Dakle, bitcoin je valuta, odnosno protokol u kojem sudionici izravno razmjenjuju sredstva bez sudjelovanja treće strane.
Sustav povjerenja je uspostavljen tako da ga ravnopravno nose svi sudionici mreže budući da je glavna knjiga sinkronizirana na računalima svih sudionika. Time je riješen problem kompromitacije središnjeg mjesta. Glavna knjiga kod bitcoina ne sadrži popis sudionika u mreži i njihovih stanja računa već popis svih transakcija koje se pakiraju u blokove i slažu lanac – blockchain. Blockchain sadrži sve transakcije koje su se dogodile, a potvrđuju ih svi sudionici mreže. Kako bi se nova transakcija verificirala i dodala u lanac treba obaviti niz kriptografskih funkcija za koje se zahtijeva značajna računalna snaga. Tu u priču ulaze takozvani mineri, sudionici koji svoju računalnu snagu stavljaju na raspolaganje mreži i za to mogu biti nagrađeni novim bitcoinima koji se oslobađaju u sustav.
Matematika i kriptografija koje leže iza bitcoina su poprilično kompleksne prirode pa ih nećemo obrađivati. Sustav je decentraliziran, distribuiran, kriptografski pogonjen, anoniman, a povjerenje vlada među svim sudionicima mreže bez potrebe za centralnim autoritetom koji održava glavnu knjigu.

Internet-Of-Value


Dosad smo govorili o bitcoinu isključivo kao kriptovaluti koja je izrasla na temelju rada Satoshija Nakamota međutim, to je samo jedna jako konkretna i realna primjena nečega puno većeg i važnijeg, a to je blockchain. Blockchain je zapravo platforma, protokol, fenomen na čijim je osnovana izgrađen sustav bitcoina. Pojava blockchaina često se uspoređuje s internetom pa se kaže da je internet ili  Internet-Of-Data donio mogućnost brze razmjene podataka s bilo kojom osobom na svijetu koja ima pristup internetu, dok se za blockchain koristi termin Internet-Of-Value. Internetom se mogu dijeliti i prenositi podaci u najširem smislu te riječi, blockchain je protokol kojim se mogu dijeliti vrijednosti različitih vrsta i oblika, a bitcoin je primjena dijeljenja vrijednosti u smislu financijskih sredstava odnosno valute.
Blockchain je zapravo velika baza podataka, ali ne centralizirana nego distribuirana među svim korisnicima protokola te nema SinglePointOfFailure. Baza se sastoji od lanca u koji se ugrađuju sve izvršene transakcije. Svaki novi blok vezan je kriptografskim algoritmom na prethodni te potencijalni pokušaj izmjene jednog bloka ili jedne transakcije ne može proći neopaženo, jer se u svakom sljedećem pokušaju kreiranja novog bloka odmah detektira narušavanje digitalnog potpisa.
U slučaju kad bi zlonamjerni korisnik pokušao promijeniti podatke u određenoj transakciji morao bi mijenjati i sve blokove koji sadrže transakcije koje su se dogodile ranije. Budući da iza svakog potvrđenog bloka stoji resursno zahtjevna kriptografija promjena svih blokova zbog kompromitacije jedne transakcije nije praktično izvediva. Zbog toga nije provedivo ni ponavljanje iste transakcije, primjerice plaćanje istim sredstvima dvaput. Blockchain je na razini protokola riješio nekoliko otvorenih pitanja koja su stajala na putu razvoja novih primjena IT tehnologija u smislu kako dosad nije primjenjivano.

Što dalje?

Bitcoin je sad samo jedna od nekoliko kriptovaluta kojima se plaćaju razne usluge i servisi diljem svijeta

Disruptive inovation je izraz koji posljednjih mjeseci vrlo često čujemo u kontekstu raznih tehnologija, a savršeno opisuje baš blockchain, jer riječ je o nečemu što uistinu može iz korijena utjecati na ograničenja  IT-ja koja smo dosad uzimali zdravo za gotovo. Bitcoin je kao stvarna i konkretna primjena blockchain tehnologije prisutan već godinama i unatoč fluktuacijama cijene čini se da prodire na sve više tržišta i zaokuplja interes tradicionalističkih industrija poput one financijske. Tijekom godina pokazale su se određene slabosti bitcoina u smislu kompromitacije burzi na kojima se njime trguje te njegova budućnost nije dokraja izvjesna. Ono o čemu ćemo ubuduće slušati i pisati puno više svakako je blockchain, jer kako se često ističe - bitcoin možda i ne uspije, ali blockchain je tu da ostane.