Pojmovnik

Pojedinac na vjetrometini razvojnog puta prema društvu budućnosti

Digitalizacija, minijaturizacija elektroničkih komponenata (čipova) i složena programska podrška ne utječu samo na promjene društvenih odnosa nego i na čovjeka kao fizičku osobu. Sve savršeniji čipovi mogu se ugraditi i u ljudsko tijelo. Već se provode neki eksperimenti i pitanje je dokle se može ići, a da se čovjeka ne pretvori u bezosjećajnog kiborga. S druge strane čovjek razvija čovjekolikog robota kojemu se primjenom mikročipova želi uz umjetnu inteligenciju ugraditi  i osjećaj etičnosti.  Takvi trendovi ukazuju na potrebu predviđanja i definiranja novih pravila suživota čovjeka i stroja temeljenih na dosadašnjim ljudskim spoznanjima.


Bioetika
(bioethics)

PIŠE: STJEPAN GOLUBIĆ

Bioetika podrazumijeva izučavanje etičkih problema uzrokovanih znanstvenim napretkom, osobito u biologiji i medicini. Ona nije proizašla iz filozofske etike već je nastala kao reakcija na moralne nedoumice koje je donio razvoj suvremene medicine. Novija definicija kaže da je bioetika sustavno proučavanje moralnih dimenzija u sklopu znanosti o životu.

Etika
(ethics)

Pojam etika dolazi od grčke riječi ethikos koja je pak izvedenica riječi etos (navika, običaj). Etika ili filozofija morala, je grana filozofije koja uključuje sistematizaciju, obrazloženja i preporuke ispravnog, odnosno pogrešnog ljudskog ponašanja.
Često se koristi i definicija da je etika znanost o moralu. U praksi, etika nastoji riješiti pitanja ljudskog morala definiranjem i odnosom pojmova kao što su dobro i zlo, ispravno i pogrešno, vrlina i porok, pravda i kriminal.

Moral
(moral)

Pojam morala dolazi od latinske riječi moralitas (način, karakter, način ponašanja). Moral je u najširem smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice i reguliraju međuljudske odnose. Na moral utječe ljudska svijest, obiteljski odgoj, religija, tradicija, životno iskustvo te politika.
Pravni propisi imaju svoj izvor u moralnim zakonima. Moralni zakoni i pravni propisi jaki su obrambeni mehanizam društvene zajednice. Za razliku od pozitivnih zakona, kršenje moralnih pravila ne donosi političke ili ekonomske sankcije. Kao sankcije nemoralnog ponašanja javljaju se grižnja savjesti, prijekor ili bojkot okoline.

Načelo predostrožnosti
(precautionary principle)

Načelo predostrožnosti je uvedeno kako bi se smanjila nepredvidljivost utjecaja i pratećih rizika tehnološkog razvoja na opstojnost budućih naraštaja. Vezano je uz upravljanje rizicima i kaže: ako neka radnja ili politika izaziva sumnju da može štetno djelovati na društvo ili okoliš, u nedostatku znanstvenog konsenzusa o potencijalnoj štetnosti, teret dokazivanja da ta radnja nije štetna pada na one koji je poduzimaju.
Načelo predostrožnosti nije moralno načelo već  potpora i smjernica u provođenju politika zaštite okoliša i održivog razvoja. Najnovija etička promišljanja također uzimaju u obzir razmatranje rizika, pogotovo kada se preispituju znanstvene nejasnoće glede pojedinih pitanja razvoja. Primjena načela predostrožnosti uvodi se i kao zakonska obaveza u nekim pravnim sustavima, između ostalih i u pravu Europske unije.

Održivi razvoj
(sustainable development)

Održivi razvoj je proces ispunjavanja ciljeva ljudskog razvoja, uz istodobno podržavanje sposobnosti prirodnih sustava da nastave davati prirodne resurse i usluge ekosustava o kojima ovisi gospodarstvo i društvo. Taj se pojam  pojavio kao odgovor na ekološku krizu i globalno postao vodeća ideja u politici zaštite okoliša. Okosnica te politike je nesigurna sudbina budućih ljudskih naraštaja. Zbog nekontroliranih ljudskih navika i ambicija te nemilosrdnog crpljenja prirodnih izvora koji omogućuju život, dovodi se u pitanje ljudski opstanak na Zemlji.

Predviđanje
(predictivity)

Pojam predvidljivost podrazumijeva odgovarajuću vjerojatnost da će se nešto dogoditi. Predviđanje se  temelji  na  zapažanjima i događajima iz prošlosti. Predvidljivost može biti kvalitativna (kao što je predvidljivo ponašanje) ili kvantitativna (kao što su statistička predviđanja rezultata na temelju prikupljenih podataka).
Model predviđanja se sastoji od niza pojedinačnih predskazatelja, promjenjivih faktora za koje se smatra da mogu utjecati na neki budući događaj, ponašanje ili rezultat. Može se prikazati jednostavnom linearnom jednadžbom ili složenom neuronskom mrežom.
Iako najčešće služi za predviđanje budućih događaja model se može primijeniti na bilo koji nepoznati događaj, bez obzira kad se zbio.

Razvoj
(development)

Pojam razvoja obuhvaća sve djelatnosti ili procese koji povećavaju sposobnost ljudi i okoliša da zadovolje ljudske potrebe, odnosno da poboljšaju kvalitetu života.

Znanost
(science)

Pojam znanost dolazi od grčke riječi episteme (razumijevanje, spoznanje, studija) preko  latinske riječi scientia do engleske riječi science.
Može se reći da je znanost potraga za objašnjenjima o tome kako funkcionira svijet u kojemu živimo. Znanost podrazumijeva organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, obrađenog znanstvenim metodama.
Pojam znanosti pokriva širok opseg znanstvenih područja - disciplina, u rasponu od makrosvijeta (vidljivog svemira) pa do mikrosvijeta (nevidljivih atoma, odnosno čestica). Svaka disciplina ima svoje zasebno područje istraživanja i s njim povezanih istraživačkih metoda.

Znanstveni napredak
(scientific progress)

Znanstveni napredak se temelji na ideji da znanost povećava svoju sposobnost rješavanja problema primjenom znanstvenih metoda. Prije razvoja znanstvene metodologije ljudi su do otkrića o svijetu i tehnoloških dostignuća dolazili pretežno nagađanjem. Znanstveni napredak se stalno ubrzava. Neki znanstveni filozofi smatraju da napredak znanosti nije  kontinuirani već revolucionarni proces u kojem se prihvaćaju nove ideje, a napuštaju stare. Pojedini znanstvenici misle da znanstvene metode ne uključuju moralna pitanja, odnosno da znanost samo po sebi nema načina za odlučivanja što je etično, a što ne.