Razgovor s profesorom Petrom Biljanovićem predsjednikom međunarodnog programskog odbora skupa MIPRO

Uvijek avangardni koncept

Profesor dr. sc. Petar Biljanović, predsjednik Međunarodnog programskog odbora Mipra.

Hrvatski i međunarodni tehnološki skup mikroelektronike i informatike MIPRO ove godine obilježava 40 godina stalnog rada i rasta po svim relevantnim parametrima. Čak u vrlo teškim vremenima domovinskog rada i poraća stvara europski brend o čemu svjedoči i značajno priznanje DISKOBOLOS 2015 dodijeljeno skupu MIPRO u ime Saveza europskih gospodarskih komora i Saveza europskih informatičkih društava čime je MIPRO de facto priznat kao vodeći skup u regiji što je svakako priznanje i Hrvatskoj.

Kako komentirate dugovječnost i kvalitetu Mipro skupova te razloge rasta broja sudionika – pitali smo prof. dr. sc. Petra Biljanovića, predsjednika Međunarodnog programskog odbora Mipra.
Mipro je neprofitni tehnološki skup koji je pokrenula riječka industrija, podržan gradskim strukturama. Bili su to seminari za primjene tadašnjeg čuda tehnike - mikroprocesora. Osnivačima se poslije pridružila akademska zajednica i javna uprava. Mipro je poniknuo iz industrije koja je cijelo vrijeme bila njegova bit i po tomu se razlikuje od svih ostalih skupova u regiji koji stagniraju u današnjim uvjetima.

Zadatak Mipra jest prepoznati nove sadržaje i tehnologije te ih navrijeme uključiti u svoj program.

Možete li pojasniti tu posebnost Mipro skupova?
Mipro je fenomen, društvena pojava... to nije skup u onom klasičnom smislu koji ima neka predavanja, seminare, večere i na tome uglavnom sve završi. Poniknuo je iz industrije, a industrija nikada ne financira i ne pokreće nešto što je samo sebi svrha, nego ono od čega će imati koristi što je sasvim legitiman motiv. Posvećenost interesima industrije privukla je brojne inženjere iz primjene, a tamo gdje je industrija, potrebna su i znanja pa je došla i akademska zajednica, obrazovanje i uprava. Dakle, svi koji pridonose razvoju društva i to ne samo u oblasti ICT-ja nego su općenito bili stimulirani da se pojave na Mipru.
Iako Mipro dobro poznajem i danas se začudim rasponu sudionika koje tamo susrećem - to su ljudi iz ministarstava, iz agencija i škola, iz raznoraznih djelatnosti koji nisu došli samo slušati nego i aktivno djeluju kao predavači i izlagači i tome slično.
Mipro skupovi su otvoreni svima, svim društvenim sektorima i to im daje vrlo veliku snagu. Na Mipru ne možete susresti predavača kojemu je ograničeno izložiti svoju temu. Dakle, Mipro je jedan vrlo kvalitetan,  široki skup na kojem su svi dobrodošli, ali kako bi postali dio njega moraju predložiti kvalitetne teme i kvalitetne programe.

Najveća snaga Mipra ogleda se upravo u kontinuitetu i usmjerenosti na znanje, a  činjenica je da su i brojni predstavnici državne uprave aktivni sudionici Mipra. To su uglavnom stručnjaci i profesionalci u određenim područjima, no nedostaju ključni čelnici izvršne vlasti koji još nisu prepoznali pravu snagu Mipra.

Mipro je već pri osnivanju prije 40 godina imao teme koje su tada izgledale kao znanstvena fantastika. Koje nove sadržaje i tehnologije namjeravate predstaviti na sljedećim skupovima?
Volio bih da mogu odgovoriti na to pitanje, ali godina dana koliko prođe od Mipra do Mipra je veliko vremensko razdoblje s obzirom na brzinu tehnoloških promjena. Prošle godine imali smo cloud computing kao tehnologiju koja je svima korisna i svima omogućuje ICT uslugu u vlastitoj kući a da pritom ne treba nabavljati opremu, zapošljavati sistem inženjere, kupovati programe i tako dalje.
Prije desetak godina Mipro je organizirao skup Plug in informatika. Kad biste danas pitali nekoga što je plug in informatika to ne bi znao nitko osim gospodina Marija Grifita iz Münchena koji je rodom s Kastva iznad Rijeke. On je prije jednog desetljeća držao seminar o plug in informatici koja je zapravo cloud computing u malome. Recimo, sagradite poslovni neboder koji ima 150 ureda od kojih se svaki bavi nečim drugim, no svi u njemu imaju pristup plug in informatici - način kako se uključuje ventilacija, klima-uređaj i tako dalje. Tada je to bilo na razini grada, a sad je... na razini svemira.
Hoću reći, cloud tema pojavila se na Mipru već prije 10 godina iako termin cloud computing još nije postojao. Ipak, bilo je to ako ne računalstvo u oblaku barem u oblačiću. Dakle, teme su vrlo žive, recikliraju se, ali na višem tehnološkom nivou. Ono što Mipro krasi jest da, doduše, ne zna što će biti za dvije godine, ali zna kako to prepoznati i uključiti u svoj repertoar. Sasvim je sigurno da ćemo u budućnosti imati i cloud computing i Big Data, imat ćemo digitalnu transformaciju poduzeća odnosno i ekonomiju, informatiku u učenju, e-Zdravstvo, e-Security... dakle, imat ćemo sve ono što je već danas pomalo nezamislivo bez informatičke komponente. Zadatak Mipra jest prepoznati nove sadržaje i tehnologije te ih navrijeme uključiti u svoj program.

Mipro predstavlja veliku intelektualnu snagu s više od tisuću sudionika svake godine, obilje znanja i golemi ljudski kapacitet. Kako bi državna i javna uprava mogle najbolje iskoristiti Miprove potencijale?
Ovako. Ja pripadam onim intelektualcima, nazovimo ih tako, kojima nije hobi kritiziranje javne uprave, jer tamo poznam dosta ljudi za koje mogu reći da su časni i stručni specijalisti za pojedina područja. Ako nisu bolji od prosjeka sigurno nisu gori. Besmisleno je te ljude okrivljavati za bilo što kada su to vrsni profesionalci koji obavljaju poslove dobivene od svojih nalogodavaca. Jesu li to pravi poslovi to je druga priča, ali to može vrijediti za svaku djelatnost. Javna uprava bi morala prepoznati u Mipru svog partnera za ICT područje, jer Mipro ima širom otvorena vrata, on je otvoren po definiciji.
Podsjetio bih, Mipro je 1986. godine napravio vrlo kvalitetnu strategiju mikroelektronike u bivšoj državi, tu su bili predstavnici Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Pola toga bilo je analiza stanja mikroelektronike, a druga polovica strategija razvoja i ta je strategija razmatrana na najvišim državnim instancama. Nažalost, nije realizirana, jer to je bilo uoči velikih političkih promjena, ali je zanimljiva činjenica da je politički vrh uopće smatrao normalnim analizirati taj uradak jednog znanstvenog skupa. Mipro danas može državi uštedjeti velik novac ako ukaže na pravce razvoja kojima treba ići, posebno ako se uključi u reformu obrazovanja o čemu ovisi razvoj cjelokupnog društva. Sam sam proveo malo istraživanje tko se u Zagrebu bavi teorijom učenja. Za to nitko nije čuo, a to je jako važno kada se pravi strategija obrazovanja i kada se pravi kurikularna reforma i tako dalje.
Dakle, Mipro ima znanja potrebna javnoj upravi kako bi bolje planirala razvoj društva, ta znanja treba fokusirati pomoću određenih dokumenata i siguran sam da Hrvatska može jako puno dobiti od Mipra. No moram biti pošten pa reći da Hrvatska ulaže u Mipro i Mipro se osjeća obaveznim da joj se oduži na pošten način.

Na otvaranju prošlogodišnjeg Mipra organizirali ste plenarnu raspravu o digitalnoj transformaciji poduzeća. Koji su razlozi takvog odabira? Ocijenite doprinos Mipra procesu i potencijalima digitalne transformacije za hrvatsko društvo i gospodarstvo.
Organizirali smo plenarnu raspravu na temelju prijedloga koje su dali članovi Miprovog savjeta, u prvom redu gospodin Slavko Vidović. Tema je inače europska. Europa mnogo polaže  na digitalnu transformaciju društva. To je recimo ljepši dio modernizacije na današnji način koje nema bez uvođenja digitalne tehnologije u sve što se radi bez obzira što to bilo. I u toj je raspravi onda bilo naglašeno da kao društvo moramo digitalizirati sve na čemu radimo hoćemo li da nam gospodarstvo, obrazovanje, znanost i uprava budu na razini koja je danas dostojna Europe. Tu ćemo temu nastaviti na više načina, a pritom nam pomaže i časopis OpenInfoTrend koji je upravo objavio jedan jako dobar tekst o digitalnom manifestu.
Dakle, treba upozoriti javnost da bez digitalizacije cijeloga društva ne možemo napredovati, a stupanj cjelokupnog razvoja ocjenjivat će se prema onom segmentu koji će biti najmanje digitaliziran. Parametre sustava uvijek definira ono što u sustavu ima najlošije rezultate.

Pogled na MIPRO s druge strane

Stav je redakcije da integritet i opravdanost svakog znanstvenog skupa pa prema tome i Mipra treba prosuđivati s gledišta unapređenja društvenih i gospodarskih vrijednosti. To je razlog da smo se gotovo s istim pitanjima obratili vrlo kvalificiranim osobama - sudionicima plenarnog panela o digitalnoj transformaciji održanog na otvorenju prošlog Mipra. Raspravu je moderirao Vedran Mornar, a panelisti su bili Darinko Bago (Končar Elektroindustrija), Zlatan Car (Sveučilište u Rijeci), Gordana Kovačević (Ericsson Nikola Tesla), Saša Kramar (HT), Ivan Vidaković (Microsoft Hrvatska) i Slavko Vidović (InfoDom).

Darinko Bago
(Končar Elektroindustrija)

Svoju dugovječnost i porast broja sudionika Mipro može zahvaliti činjenici da se bavi vrlo atraktivnom temom najbrže rastućih tehnologija. A kako tehnologija zahvaća sve više segmenata ljudske djelatnosti postala je gotovo neizostavna tema u znanosti i gospodarstvu.
Još jedna činjenica koja je Mipro dovela u poziciju da bude vodeći ICT skup u regiji - što će ga tamo i zadržati - je diversifikacija ICT tema koje se obrađuju tijekom skupa. Mnogi tvrde kako skupovi moraju biti fokusiraniji na određenu temu. Međutim, svi znamo da je ICT industrija najdinamičniji i najvažniji sektor na kojemu se gradi budućnost, a baš zbog toga Mipro prati svjetske trendove i uvijek obrađuje trenutno najvažnije teme.
Dakako, Mipro čine ljudi pa bih iskoristio priliku i zahvalio se svima onima koji neumorno rade godinama kako bi Mipro iz godine u godinu bio što kvalitetniji i jači skup. Veliki dio zasluga svakako pripada članovima Programskog odbora kao središnjeg radnog tijela Udruge Mipro zaduženog za stvaranje sadržaja skupa.   

Mi kao društvo moramo digitalizirati sve na čemu radimo hoćemo li da nam gospodarstvo, obrazovanje, znanost i uprava budu na razini koja je danas dostojna Europe.

Mipro je kroz cijelu svoju povijest gajio posebnu i čvrstu vezu s industrijom, što će činiti i dalje. Svatko iz industrije dobro zna da u suradnji s izrazito stručnim Programskim odborom uvijek može naći svoje mjesto pod suncem u programu skupa te se tako povezati s partnerima iz akademske zajednice, javne uprave i industrije, prezentirati svoja najnovija dostignuća i stvoriti ideje za nove ICT proizvode i rješenja.
Također, Mipro ima sve uvjete da posluži kao platforma za realizaciju Triple Helix koncepta čije je obilježje stvaranje inovacija i novih vrijednosti iz međuovisnosti države, gospodarstva i znanosti.  Smatram da hrvatske vlade nisu bile dovoljno informirane o Mipru i svim temama kojima se stručnjaci na tom skupu bave. Trebalo bi pronaći nekakav jednostavan i praktičan način informiranja predstavnika vlasti, jer sam uvjeren da bi se onda i to znanje više koristilo za planiranje gospodarskog razvoja
Digitalna transformacija je od najveće važnosti za globalno gospodarstvo, a svakako može osigurati i bolju učinkovitost poduzeća. Nažalost, Hrvatska je u proces digitalizacije ušla  znatno sporijim tempom. Država bi trebala što prije afirmirati program digitalne transformacije posebno kroz pojačana istraživanja te pojednostaviti administrativne barijere. Jer, čim prije uhvatimo korak s ritmom u kojem prema digitalizaciji kreću gospodarstva drugih zemalja, to će razlika biti manja.

mr. sc. Gordana Kovačević
(predsjednica Ericssona Nikole Tesle)

Mnoge su hrvatske kompanije, baš kao i Ericsson Nikola Tesla, prepoznale značaj skupa koji na istom mjestu okuplja relevantne predstavnike industrije, znanosti, obrazovanja i državne uprave. S pozicije lidera tvrtke koja je od samih je početaka bila i ostala Miprov aktivni partner vjerujem da iza gotovo 40 godina uspješnih konferencija stoji prvenstveno dobro uravnotežena sinergija i entuzijazam organizatora te brojnih sudionika u najrazličitijim ulogama. Nekad smo se na raznim skupovima i sastancima viđali češće, a danas nam suvremena tehnologija omogućuje učinkovito komuniciranje s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Stoga, koliko god to zvuči paradoksalno, na važnosti dobivaju posebne prilike u kojima se uživo susrećemo s ljudima s kojima dijelimo zajedničke ciljeve i nastojanja da razmjenom znanja i iskustava te efikasnom primjenom ICT tehnologija unaprijedimo živote svih nas. Vjerujem da sličnu motivaciju dijeli većina sudionika.
Najveća snaga Mipra ogleda se upravo u kontinuitetu i usmjerenosti na znanje, a  činjenica je da su i brojni predstavnici državne uprave aktivni sudionici Mipra. To su uglavnom stručnjaci i profesionalci u određenim područjima, no nedostaju ključni čelnici izvršne vlasti koji još nisu prepoznali pravu snagu Mipra. Nadajmo se da će i oni prepoznati ovo naše djelovanje kao jedan od katalizatora u procesu nužne transformacije hrvatskog društva u toliko željeno društvo znanja koje se kvalitetom života i konkurentnošću razvija u korak sa svijetom.
Digitalna transformacija društva ubrzano napreduje te djeluje matrično na sve poslovne procese i zahvaća sve industrije. Učinak digitalne ekonomije nesporno je pozitivan i to osobito za male i otvorene zemlje poput Hrvatske, a razlog tomu je otvaranje novih prigoda za ekonomski rast kroz internacionalizaciju poslovanja te dinamičnije sudjelovanje naših inovativnih tvrtki i pojedinaca u svjetskim lancima vrijednosti. Suvremene tvrtke svoj razvoj temelje na inovacijama i njihovim kombinacijama u sve bržim i boljim komercijalnim primjenama. U takvim okolnostima možemo očekivati još više novih poslovnih modela, proizvoda i usluga te nastanak novih inovativnih ekosustava.
Suvremeni trendovi i tehnologije koji danas mijenjaju industriju su Big Data i analitika, autonomna robotika, cyber-sigurnost, proširena stvarnost (augmented reality), horizontalna i vertikalna integriranost ekosustava, 3D printing, novi modeli simulacije itd. Pred i post proizvodne usluge dodaju značajan dio vrijednosti finalnog industrijskog proizvoda u kojem tradicionalna materijalna proizvodnja čini tek jedan dio vrijednosti. U svijetu se očekuje da će do 2020.  godine u digitalnoj ekonomiji biti otvoreno 16 milijuna radnih mjesta. Gotovo svi novootvoreni poslovi zahtijevat će napredne vještine i kompetencije primjene digitalnih tehnologija. Za uspješnu transformaciju potreban nam je kvalitetan leadership. Trebaju nam snažni lideri koji potiču na promjene, inoviranje, na učenje o prilikama u digitalnoj ekonomiji, koji osiguravaju resurse potrebne za digitalnu transformaciju i koji tu transformaciju aktivno provode za dobrobit ne samo njihovih organizacija nego društva u cjelini.

Saša Kramar
(Hrvatski Telekom)

Bio sam počašćen što sam se u ime Hrvatskog Telekoma mogao obratiti sudionicima na najstarijem ICT skupu u Hrvatskoj i regiji. Osim tehnoloških tema zastupljenih na Mipru, drago mi je što smo u Opatiji biti svjedoci i sudionici brojnih rasprava o društveno važnim temama poput digitalne transformacije poduzeća, izgradnje i upravljanja širokopojasnim internetom, prednostima elektroničkog plaćanja, novim tehnologijama u turizmu, zaštitom intelektualnog vlasništva te područjem automatizacije u industriji. Upravo u takvim temama vidim razloge rasta broja sudionika i održavanje hvalevrijedne tradicije ovog skupa.
Mipro ove godine navršava 40 godina, a gotovo jednako toliko dugo traje i potpora Hrvatskog Telekoma ovom vrijednom skupu. Siguran sam da će nas stalno ulaganje u znanje, najnaprednije tehnologije te vrhunske stručnjake i u budućnosti još čvršće povezivati s Miprom. Upravo su to i odrednice koje Mipro čine toliko jedinstvenim.
Telekom stavlja pred sebe izazov da neprestano preuzima odgovorniju ulogu u istraživanju novih digitalnih prilika te u pretvaranju aktualnih poslovnih tendencija u novu digitalnu stvarnost. Upravo je to i prostor u kojemu Mipro može prosperirati davanjem većeg prostora nadarenim individualcima i timovima iz akademske zajednice te startup okružja.  Nažalost, hrvatske vlade u moru svojih obveza nisu još dostatno detektirale mogućnosti ICT zajednice u planiranju gospodarskog razvoja. Pomaci se ipak pokazuju pa se nadam da ćemo u budućnosti ipak imati konkretnije rezultate na tom području.
Digitalna transformacija utječe na poslovni model kompanija u smislu ponude proizvoda i usluga te njihova plasmana na tržište - operativni model kroz funkcioniranje glavnih procesa i operativnih zadataka unutar kompanija te korisnički model, odnosno podizanje kvalitete korisničkog iskustva. Digitalna transformacija za svakog sudionika na tržištu nosi rizike, ali i prilike. Jedan od rizika je pojava novih igrača koji mogu unijeti neravnotežu na tržištu pojedinih industrija dok su prilike, naprimjer, mogućnosti za širenje u nove segmente poslovanja.
Često se griješi iz razloga što ne postoji dovoljna razina otvorenosti i razumijevanja novih poslovnih modela kao ni hrabrosti da se zakorači u nepoznato. Tvrtke koje su navrijeme prepoznale prednosti koje im donosi digitalizacija svoje postojeće operativne i poslovne modele nisu prilagođavale digitalnim tehnologijama nego su ih kreirale i gradile ispočetka imajući u vidu prednosti digitalne tehnologije te su samim time postale konkurentnije i financijski učinkovitije.

Vedran Mornar
(redovni profesor Fakulteta elektronike i računarstva u Zagrebu)

Mipro od samih početaka prati moderne i inovativne tehnologije i kontinuirano prilagođuje sadržaj skupa onome što je trenutno aktualno. Na Mipro redovito dolaze vodeći ljudi hrvatske ICT industrije, a vjerujem da će dolaziti i dalje. Sve to zajedno stvara jednu pozitivnu povratnu vezu, a ne smije se zanemariti ni činjenica da se održava na uvijek atraktivnom mjestu i u kasnom proljetnom terminu.
Za razliku od većine drugih skupova Mipro nije orijentiran samo jednoj ciljanoj skupini. Skupovi na kojima akademska zajednica sama sebi prezentira vlastita znanstvena postignuća nikad neće biti toliko atraktivni kao skup koji njeguje sinergiju obrazovanja, znanosti, gospodarstva, državne uprave i lokalne samouprave, gdje svi ti sudionici mogu jedni od drugih učiti i gdje je oduvijek postojao naglasak na primjeni.

Mipro doduše ne zna što će biti za dvije godine, ali zna kako to prepoznati i uključiti u svoj repertoar.

Nažalost, državna je administracija tradicionalno spora i treba joj dosta vremena da prihvati neke nove trendove. Ipak, vremena se mijenjaju. Ne tako davno Mipru je odbijena zamolba za sponzorstvo u Ministarstvu gospodarstva jer nisu vidjeli poveznicu između gospodarstva i ICT-ja. U međuvremenu je došlo do značajnih pomaka naprijed, počevši od posjeta bivšeg premijera Milanovića vodećim američkim ICT kompanijama. To je u konačnici rezultiralo Microsoftovom donacijom Office 365 sustava za sve naše učenike, studente i nastavnike, gotovo realiziranim ugovorom s Oracleom o korištenju njihovih obrazovnih sadržaja, kao i nedavnom odlukom IBM-a da otvori svoj centar u Hrvatskoj. Napokon se  u državnoj uzpravi izgrađuje svijest o potencijalima ICT-ja za hrvatsko gospodarstvo i potrebi za većim ulaganjem u obrazovanje ICT stručnjaka. U takvom ozračju očekujem i veću suradnju vlade i Mipra.
Nedovoljno digitalizirano gospodarstvo danas je osuđeno na sigurnu propast. Ono jednostavno ne može opstati a kamoli biti konkurentno na današnjem globalnom tržištu. Informacijska i komunikacijska tehnologija pomaže u svakom poslovnom segmentu od osmišljavanja proizvoda bilo koje vrste, preko proizvodnje, marketinga i prodaje do analize rezultata s ciljem donošenja boljih poslovnih odluka. Nažalost, ona je i nerijetko predmet štednje  na ulaganjima u opremu, razvoj i kadrove, pri čemu se uglavnom zaboravlja da svakom uspjehu treba prethoditi određena investicija.  


S otvorenja prošlogodišnjeg Mipra, vodećeg informatičkog skupa u regiji koji ove godine slavi 40. godišnjicu.

Ivan Vidaković
(Microsoft Hrvatska)

Očigledno ima puno dobrih stvari, inicijativa, razmjena znanja i informacija, potaknutih suradnji te kvalitetnog lokalnog i međunarodnog networkinga što je pridonijelo da Mipro kroz ovih 40 godina djelovanja postane brand. Bez kvalitete pridruženih institucija i pojedinaca koji nose organizaciju, sadržaj i sve popratne aktivnosti to zasigurno ne bi bilo moguće.
Danas se vidi koliko je bila dalekovidna ideja da se spoji obrazovanje i industrija uz podršku javne uprave. Doduše, većina tog industrijskog fokusa je bila i ostala na procesnoj i komunikacijskoj industriji te energetici, a vrlo malo na implementacijama izazovnih IT projekata ili na razvoju hrvatske IT industrije. To je zanimljivo iz još jednog aspekta. Jedno od Miprovih obilježja je i jaka prisutnost akademske zajednice i njena podrška. Paradoks je da u paraleli imamo obrazovni sustav kojemu je jedna od ključnih primjedbi upravo nepovezanost s potrebama poslovnog sektora, odnosno s poslovnom zbiljom općenito.
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo značajnih globalnih promjena u svakom pogledu, a posebno tehnoloških. Prošlost trebamo selektivno zaboraviti i značajnije javno i kontinuirano gurati teme od značaja za hrvatsko društvo i hrvatsku budućnost. To znači da se poruke i inicijative s jednog MIPRO-a moraju pozicionirati i nametati cijelo vrijeme do sljedećeg MIPRO-a, a ne završiti sa završetkom tekućeg MIPRO-a. Dodatno, ovakav pristup mogla bi biti i prilika akademskoj zajednici da popravi svoj vrijednosni doprinos zajednici koja je plaća. Da koristimo sve naše intelektualne kapacitete ne bi nikad imali šest uzastopnih godina recesije. Da ne bude zabune, veliki doprinos nekorištenju dolazi i od akademske zajednice.

Mipro danas može državi uštedjeti velik novac ako ukaže na pravce razvoja kojima treba ići, posebno ako se uključi u reformu obrazovanja o čemu ovisi razvoj cjelokupnog društva.

Već danas živimo u digitalnom, globaliziranom svijetu i svjedoci smo transformacije i utjecaja tehnologije na naše živote, način na koji radimo, zabavljamo se i obrazujemo, imamo interakciju s prijateljima ili javnom upravom itd. U jednom velikom nedavnom istraživanju 86 % predsjednika uprava najvećih globalnih tvrtki izjavilo je da vidi tehnologiju odnosno digitalnu transformaciju kao ključ uspjeha u budućnosti. Dakle, kako bismo mi, hrvatsko društvo i gospodarstvo, bili regionalno ili globalno konkurentni i uspješni i mi moramo strateški usvojiti kontinuiranu transformaciju podržanu digitalnom tehnologijom. Po mogućnosti sad i odmah!
Zahvaljujući cloudu danas nitko ne može reći da mu nabavka tehnologije predstavlja izazov, a kontinuirano povećanje produktivnosti mora prijeći iz kategorije simpatičnog izraza koji volimo koristiti u prigodnim (izbornim) vremenima u nešto što se može demonstrirali na tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj bazi. Osnovni uvjeti su tu i da bismo bili uspješni, hrvatsko gospodarstvo se mora fokusirati na kreiranje proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Ključne riječi nužne za uspjeh danas, ali i sutra su inovacija i digitalna transformacija. Međutim, nedostatak tehničkih resursa, birokracija, neprimjereni troškovni nameti te vrlo loša pozicioniranost Hrvatske po pitanju broadbanda definitivno odmažu. I još kad sami sebe uvjeravamo da IT ne može biti obvezan predmet od prvog razredna osnovne škole… Ograničenja nisu financijska ili organizacijska nego se nalaze u glavama.

Zaključak

Naši sugovornici dali su i nekoliko vrijednih prijedloga koje će, sigurni smo, odgovorni za skup Mipro pažljivo razmotriti i - u okviru materijalnih mogućnosti - uzeti u obzir pri pripremama za sljedeći jubilarni 40. skup MIPRO 2017.