DRONEfest je ponovno okupio stručnjake i zaljubljenike u tehnologiju letenja

Dronovi su tu, što s njima?

Drugo izdanje DRONEfesta, poslovno-tehnološke konferencije u organizaciji softverske grupe IN2 i agencije Eventa01, dva je dana u zagrebačkom Plaza Event centru okupilo više od tristo sudionika iz osam država regije.

PIŠE: ERVIN ŠILIĆ

Drugo izdanje DRONEfesta, poslovno-tehnološke konferencije u organizaciji softverske grupe IN2 i agencije Eventa01, dva je dana u zagrebačkom Plaza Event centru okupilo  više od tristo sudionika iz osam država regije.

Velika popularnost bespilotnih letjelica omogućila je razvoj dronova za generalnu upotrebu do zavidne razine tehnološke perfekcije, a cijenom pristupačnih širokoj populaciji.

Zanimanje za dronove ne jenjava, što pokazuje više od tristo sudionika ovogodišnjeg izdanja DroneFesta. No, ipak se osjeća malo otrežnjenje od prvotne fascinacije samom pojavom bespilotne letjelice, kao futurističke igračke. Dronovi nisu više novost, ali su i dalje oko nas. Sigurno je da neće nestati, nego će se sve više integrirati u brojne profesije, kao sofisticirana pomagala za rješavanje nekih problema što dosad nije bilo tako jednostavno. Međutim, kad je u pitanju upotreba dronova u širokim masama,  u osnovi svega je i dalje žar novog iskustva i drevni san o letenju koji se upravljanjem dronom donekle pretvara u stvarni doživljaj.
Ovo ne poriču ni profesionalci koji dronom lete svaki dan. Velika popularnost bespilotnih letjelica potaknula je nekoliko proizvođača da u konkurentnoj utakmici razviju dronove za generalnu upotrebu do zavidne razine tehnološke perfekcije, a cijenom pristupačne širokoj populaciji.
Već nekoliko godina svjedoci smo vrhunskih performansi osnovne funkcionalnosti dronova, kao što je stabilnost leta ili zadržavanja pozicije i pravca leta čak i po vjetru. Ono čemu je sada usmjeren razvoj tehnologije je autonomija dronovog leta. To se ponajprije odnosi na ugradnju raznih senzora za prepoznavanje okoline te samostalno odlučivanje drona o kretanju. Veliki proizvođači i istraživački laboratoriji rade na projektima koji imaju za cilj potpunu automatizaciju leta tako da će letjelica autonomno obaviti zadatak koji joj zada pilot, donoseći sve odluke o putanji, načinu leta i ostalim akcijama potpuno samostalno. Riječ je uglavnom o specijaliziranim industrijskim ili znanstvenim područjima, no neka od tih rješenja već su ugrađena u brojne bespilotne letjelice koje su dostupne široj potrošačkoj publici. Danas je normalno da dron prepoznaje prepreku ispred, ispod ili iznad sebe te da prema tome samostalno korigira let, čak i kad pilot preko upravljačkih palica nalaže drukčije.


U raspravi o primjeni dronova u poljoprivredi razgovaralo se o iskustvima iz regije, o financijskim mogućnostima koje nude EU projekti poput HORIZON-a 2020 i izazovima s kojima se susrećemo pri transferu znanja o primjeni te tehnologije.

Uz brojne istraživačke centre istraživanju za unapređenje rada dronova pridružuje se i hrvatska akademska zajednica.

Kontinuirani razvoj bespilotnih letjelica i senzora otvara niz mogućnosti za nove i inovativne poslovne scenarije u brojnim poslovnim vertikalama. Ova konferencija je jedinstvena platforma za sve koji žele unaprijediti svoja znanja i poslovanje primjenom bespilotnih letjelica i na njima baziranim naprednim softverskim rješenjima - rekla je članica Uprave IN2 Katarina Šiber Makar.

DroneFest je bio organiziran na tri paralelne razine – na glavna predavanja u velikoj dvorani, radionice i predavanja u nekoliko manjih dvorana te u dvorani za demonstracije i izlaganje, gdje su partneri i izlagači predstavili svoje proizvode i usluge. M SAN grupa, Aviteh i Geocentar demonstrirali su zainteresiranoj publici letove nekoliko letjelica proizvođača Topcon, DJI i Yuneec. Ipak, uvjerljivo najzanimljiviju demonstraciju u Fly zoni imao je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) koji je specijalno za tu svrhu postavio četverometarski model vjetroelektrane.
FER-ov projekt temelji se na inspekciji vjetroelektrane dronom, a na natjecanju European Robotics Challenges (EUROC) koje je u vrijeme konferencije bilo još u tijeku, ušao je među pet najboljih projekata. Ovaj projekt je jedinstven u svjetskim razmjerima po ideji inspekcije lopatica u pokretu, dok je uobičajena praksa da se zbog pregleda eventualnih oštećenja na lopaticama zaustavi rad  vjetroelektrane. Korištenjem lasera koji uočavanjem lopatica pokreće kameru dron fotografira dijelove lopatice i te fotografije šalje operateru na radnu stanicu. Na konferenciji je prikazana opcija inspekcije uz ručno upravljanje dronom, dok se to inače radi autonomno. Uđe li njihov projekt među dva najbolja, osvojit će 300.000 eura i u sljedećoj fazi natjecanja demonstrirat će uspješnost inspekcije jedne vjetroelektrane u Španjolskoj. U razvoju ovog sustava sudjeluje još Sveučilište u Dubrovniku i španjolska tvrtka Diagnostiqua.

Uz plenarna izlaganja održana su brojna predavanja gdje su se detaljnije obrađivale teme vezane uz tehničku upotrebu dronova i obradu podataka koji se njima prikupljaju.

Od svih perspektiva, izgleda da su se danas već profilirale neke djelatnosti, koje su prihvatile dronove kao novo sredstvo za unapređenje svog poslovanja. Tako su osim entuzijastima koji se žele samo zabavljati i profesionalcima koji žive od snimanja iz zraka dronovi vrlo zanimljivi  i za primjenu u strukama nadzora i osiguranja te u poljoprivredi. Tu nije riječ o razini dronova koji se koriste u vojnoj industriji već onima koji se mogu kupiti na internetu i u trgovinama diljem svijeta.
Baš zbog široke rasprostranjenosti i velikog broja korisnika, od same pojave dronova raspravlja se o njihovoj sigurnosti i regulaciji upotrebe. To nije zaobišlo ni ovaj DroneFest. Tako je prvi dan bila glavna tema zakonska regulativa. Nastupili su predstavnici svih glavnih tijela, koja na direktan ili indirektan način reguliraju upotrebu dronova u Hrvatskoj.
U sklopu tog dijela najvažnijim su se pokazala predavanja mr. Ivana Landeka iz Državne geodetske uprave (DGU) i Damira Bezika iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), s obzirom na to da su te dvije ustanove nadležne za provođenje regulative vezane uz snimanje i upravljanje dronovima u Hrvatskoj. Ivan Landek predstavio je novu uredbu o snimanju iz zraka kojom je donekle pojednostavljena procedura vezana uz prijavu dronom napravljenih snimaka toj  ustanovi. Njome je smanjeno vrijeme potrebno za dobivanje dozvole za odobrenje snimanja iz zraka, odobreno ciljano snimanje u gospodarstvu, a posao je znatno olakšan i nacionalnim televizijama koje mogu snimati izvanredne događaje. Iz Landekovih izjava jasno je da će komentari struke izneseni na konferenciji utjecati na daljnja poboljšanja uredbe u budućnosti.

Svjedoci smo vrhunskih performansi osnovne funkcionalnosti dronova kao što je stabilnost leta ili zadržavanja pozicije i pravca leta čak i po vjetru. Sad je razvoj tehnologije usmjeren na autonomiju dronovog leta. Radi se na projektima potpune automatizacije leta tako da će letjelica autonomno obaviti zadatak koji joj zada pilot, donoseći sve odluke o putanji, načinu leta i ostalim akcijama potpuno samostalno. Već je danas normalno da dron prepoznaje prepreku ispred, ispod ili iznad sebe te da prema tome samostalno korigira let, čak i kad pilot preko upravljačkih palica nalaže drukčije.

Damir Bezik prezentirao je moguće izmjene u nacionalnim propisima koji se očekuju do kraja ove godine ili početkom sljedeće koji će se približiti konceptu prijedloga europskog propisa. To znači da se i kod nas očekuje se određena liberalizacija, barem kad je riječ o definicijama što je i na koji način moguće. Tako naša odredba danas propisuje da se mora letjeti najmanje 30 m od osoba, prometa, dalekovoda itd. i 150 metara od skupine ljudi, dok nova EU pravila propisuju, uopćeno prevedeno, da operater drona mora letjeti sigurno bez navođenja posebnih mjera o udaljenosti u metrima ili potrebnih broja motora na letjelici i slično. Kako će se naša pravila tomu prilagoditi vidjet ćemo tek kad se donese nova uredba.
Posebnu pozornosti izazvalo je izlaganje predstavnika Hrvatske kontrole zračne plovidbe (CCAA) koja je predstavila novi portal za pilote dronova koji će u buduće moći prijaviti svoje letove online preko tog portala. Tu će biti vidljiva i sva hrvatska područja pod kontrolom letenja i ona koja su eventualno pod zabranom letanja. To će uvelike olakšati komunikaciju pilota i kontrole letenja, što bi trebalo unaprijediti i sigurnost hrvatskog zračnog prometa. Portal bi trebao biti online za javnost do kraja godine.

U raspravi o primjeni dronova u poljoprivredi razgovaralo se o iskustvima iz regije, o financijskim mogućnostima koje nude EU projekti poput HORIZON-a 2020 i izazovima s kojima se susrećemo pri transferu znanja o primjeni te tehnologije.

Regulatorni blok predavanja završio je panel raspravom na kojoj su uz Landeka i Bezika sudjelovali još Danijel Petrović iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS), Branko Drakulić iz Snimanje.hr-a i Marinko Keser iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe (CCAA) te urednik portala ICTbusiness.info u ulozi moderatora. U središtu pozornosti rasprave bile su poteškoće pri usklađivanju regulative kako bi se zadovoljili oni koji žele što jednostavnije procedure i oni koji upozoravaju na moguće opasnosti do kojih može doći zbog prometovanja dronovima, kao i potkapacitiranost službi koje provode postojeće zakone.


FER iz Zagreba predstavio je svoje rješenje bespilotne letjelice s naprednim karakteristikama.

Drugog dana dominirala su predavanja vezana uz poljoprivredu i upotrebu dronova kao vrlo praktičnog alata za jeftin i brz nadzor obrađenih površina uz pomoć kamera i senzora. Zahvaljujući senzorima ugrađenim na dronove mogu se lako uočiti promjene na biljkama, korov, višak vode i drugi problemi koji utječu na prinose. Doktor Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta u uvodnom je predavanju upozorio na probleme koji se pojavljuju u svijetu poput viška dušika u tlu i visokog postotka potrošnje vode u poljoprivredi te je predstavio iskustva fakulteta s primjenom dronova. Budući da je prikupljanje podataka nad poljoprivrednim površinama samo dio procesa analize stanja, sve se veći naglasak daje naprednim sustavima analize podataka kojima se mogu dobiti precizni zaključci o stanju usjeva, potrebnoj količini zaštitnih sredstava ili dohrane tla. S obzirom na to da i najmanje uštede u poljoprivredi predstavljaju velike iznose nije čudno da se puno ulaže u to područje.


U poslijepodnevnim satima sudionici Dronefesta mogli su promatrati demonstracije raznih bespilotnih letjelica u posebno ograđenom prostoru.

■ Vladan Dabović iz srpske tvrtke LOGIT predstavio je platformu Agrisens koji trenutno ima 400 korisnika iz 35 država svijeta. Njome se može analizirati oko 50 vrsta biljaka, prepoznati korov, uočavati nedostatke, prebrojavati biljke i na druge načine olakšati uzgoj.
■ Matija Žulj iz startupa Agrivi upozorio je kako bi do 2050. godine globalno trebalo povećati prinos po hektaru za 54 posto, jer će broj stanovnika rasti puno brže od obradivih površina. U tome može pomoći i njihov softver koji koristi preko 35.000 farmera u 150 zemalja.
■ Josip Rukavina iz tvrtke Vectrino podijelio je svoja iskustva s 3D NDVI-jem, trodimenzionalnom verzijom najčešćeg vegetacijskog indeksa. On se temelji na trodimenzionalnoj analizi biljaka koja primjerice može omogućiti uočavanje bolesti koje se lokalno razvijaju u krošnjama stabala. Ta je tehnologija izvrsna za kontrolu kultura poput maslina, amarena, banana i drugih. Riječ je o neistraženom području koje baca novi pogled na analizu biljaka.
■ Nevena Vračar iz novosadskog Biosense instituta predstavila je tu znanstvenu ustanovu koja je uključena u 14 projekata Europske unije. Svi povezuju IT i poljoprivredu, a najveći među njima je projekt ANTARES vrijedan 28 milijuna eura koji cilja na uključivanje instituta u Europski centar izvrsnosti (CoE).


Na velikom ekranu postavljenom uz arenu za demonstraciju dronova vidjelo se uživo što snima dron u letu.


U dvorani do plenarne bio je sajam dronova, gdje se uživo moglo razgledati izložene modele bespilotnih letjelica i prodiskutirati o njihovim karakteristikama i o cijeni.

Tihomir Šašić, direktor konferencije, iz tvrtke IN2

Poljoprivredni blok završio je panel raspravom koju je moderirao Vedran Stapić, urednik portala Agroklub, uz sudionike doc. dr. sc. Ivicu Ljubičića s Agronomskog fakulteta, Nevenu Vračar s Biosense instituta, Matiju Žulja iz Agrivija, Josipa Rukavine iz Vectrina, Milana Dobrote iz AgriSensa i Tihomira Šašića iz IN2. Razgovaralo se o iskustvima iz regije, financijskim mogućnostima koje nude projekti Europske unije poput HORIZON-a 2020, o izazovima s kojima se susrećemo pri transfera znanja te o primjeni nove tehnologije u poljoprivrednim gospodarstvima.

■ Josip Rukavina sudjelovao je i u popodnevnom dijelu programa kad je predstavio iskustva traženja izvora vode analiziranjem 22 kilometra morske obale s dva kvadrikoptera s termalnim kamerama. Najbolji rezultati postižu se u sušnom razdoblju, kad se na snimkama jasno vide područja u kojima se morska voda miješa s hladnom izvorskom vodom. Tom analizom pronađena su 34 potencijalna izvora pitke vode, a ista metoda uz određene izmjene može se iskoristiti i za otkrivanje kanalizacijskih ispusta.
■ Zanimljivo je bilo i predstavljanje startupa Kapetair koji je trenutno u barcelonskom dron inkubatoru. Oni su razvili letjelicu koja može kombinirati klasičan let s krilima te vertikalno uzlijetanje i spuštanje poznato pod nazivom Vertical take-off and landing (VTOL), a cilj im je   serijska proizvodnja takvih letjelica.
■ Lovro Paić Antunović iz IN2 prikazao je daljinsko upravljanje dronom putem MS Kinect uređaja te kroz predavanje pojasnio sudionicima kompletni razvojni proces baziran na DJI SDK platformi.

U Hrvatskoj i regiji postoji interes za bespilotne letjelice i za razvoj  hardverskih i softverskih rješenja na tom području, a DRONEfest je idealno mjesto za dijalog i uspostavljanje novih kontakata

U konferenciju je bilo uključeni i niz drugih predavanja te radionica s temama poput primjene dronova u geodeziji, o korištenju infracrvene termografije, potrage i spašavanja i brojnih drugih. Direktor konferencije Tihomir Šašić rekao je kako se još jednom pokazalo da u Hrvatskoj i regiji postoji interes za uporabom bespilotnih letjelica, ali i interes za razvojem hardverskih i softverskih rješenja na tom području. DRONEfest se opet pokazao kao idealno mjesto za dijalog i uspostavljanje novih kontakata u industriji.