Vezane vijesti
Hrvati misle da kriza tek dolazi
Prema istraživanju provedenom od MindTake, austrijske agencije za online istraživanja gotovo 85 posto Hrvata očekuje teška ekonomska vremena tijekom narednih godina, dok je za 26 posto ispitanika briga o novcu postala stalni problem…
Prema istraživanju provedenom od MindTake, austrijske agencije za online istraživanja, Hrvati su generalno pesimistični po pitanju svoje financijske budućnosti, a 51 posto ispitanika misli da najgora kriza tek dolazi i priprema se za zaista teška vremena pred nama. Istraživanje provedeno krajem srpnja na uzorku od 207 ljudi, pokazalo je da 34 posto ispitanika misli da će biti teško još barem godinu dana, ali tada će se polagano situacija popravljati.
Na 26 posto ispitanika diljem Hrvatske kriza je jako utjecala po pitanju načina trošenja novca – značajno su smanjili svoje budžete tijekom zadnjih 6 – 9 mjeseci te obavljaju samo najosnovniju kupovinu (znatno sam smanjio/la svoj budžet i obavljam samo najosnovniju kupovinu). Učinci krize umjereni su za daljnjih 38 posto ispitanika i oni nastoje održati razuman plan potrošnje, samo s povremenom kupovinom radi uživanja (Osrednje - nastojim održati razuman plan potrošnje i samo se povremeno počastim nekom kupovinom), dok 23 posto ispitanika osjeća blage posljedice krize te nastoji izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu (Malo - nastojim izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu).
15.8 posto ispitanika postali su vrlo pažljivi s novcem, traže specijalne ponude i sniženja za najpovoljniju kupovinu (Vrlo sam pažljiv/a s novcem, pratim ponude, sniženja i kupujem u outlet-ima), dok 56 posto uglavnom pazi na potrošnju novca bez pretjerane opsesije te se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima (uglavnom pazim s novcima. Trudim se usporediti cijene i neke stvari kupujem na sniženjima). Samo 7 posto ispitanika kupuju na prvu, bez prethodnog planiranja (Kupujem uglavnom kad mi se nešto svidi, bez traženja povoljnijih ponuda).
Na pitanje o kupovnim navikama, većina je kao glavni trošak navela hranu i odjeću, a zatim izlaske i zabavu. 47 posto ispitanika ne troši novac na wellness, fitness i uljepšavanje, dok 41 posto uopće ne troši novac na putovanja i praznike.
„Očigledno je da ljudi određuju prioritete u svojoj potrošnji i pažljivo promišljaju je li neka kupovina stvarno neophodna. Prema tome, možemo reći kako u Hrvatskoj vlada raspoloženje opće štednje” izjavila je Dijana Cvitaš iz MindTake ureda u Hrvatskoj, koji je početkom 2009 ušao na tržište, te stvorio najveću bazu za online istraživanje tržišta (15.000 članova).
„81 posto kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani, uglavnom u skupljim restoranima“. Postoji sličan trend stezanja remena u pogledu godišnjih odmora: najčešći izbor su vikend izleti, zatim odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini što naravno eliminira potrebu za plaćanjem hotela. Što se tiče večernjih izlazaka, budžeti ispitanika najčešće dozvoljavaju samo odlazak u kafić, bar ili kino. Vjerojatno se još uvijek sjećaju teških vremena iz 1990-ih, pa su želju za izlascima lakše prilagodili slabijim financijskim mogućnostima.
Na pitanje o prioritetima prilikom kupovine određenog artikla, 27 posto odgovorilo je kako je cijena, a ne brand glavni faktor u odlučivanju o kupovini (Nisam uopće osjetljiv/a na modu i marke. Uglavnom mi je važna cijena proizvoda), dok golema većina od 67 posto odlučuje na temelju odnosa cijene i branda ovisno o vrsti proizvoda (Odluke o kupnji donosim na temelju kombinacije cijene i vrijednosti proizvoda. Za neke kategorije proizvoda nije mi važno kupiti dobro poznatu marku, dok za neke kategorije poznata marka mi je garancija kvalitete).
Samo 6 posto ispitanika nikad ne bi kupilo proizvod nepoznate marke, pa čak i ako su jeftiniji (Nikad ne bih kupio/la proizvode nepoznate marke čak i ako su jeftiniji, jer ih doživljavam kao nisko kvalitetne).
Na pitanje o dijelovima kućnog budžeta koji bi se mogli skresati u slučaju teže financijske situacije, na površinu je isplivala praktičnost pri odlučivanju o prioritetima. 31 posto ispitanika rezalo bi troškove na wellness, fitness i troškove uljepšavanja, dok bi 27 posto štedilo na putovanjima i odmoru, a 24 posto obuzdavalo bi potrošnju na izlascima i zabavi.
Upitani o stvarima kojih se ne bi mogli odreći ni u kojim okolnostima, Hrvati su potvrdili istinitost reputacije kao modno osviještene nacije – gotovo 30 posto nikada ne bi rezalo troškove na kupovini odjeće i obuće. 25 posto ne bi žrtvovalo izlaske i zabavu, a 21 posto nikada ne bi rezalo troškove na edukaciju, kao što su razni tečajevi i knjige.
Na 26 posto ispitanika diljem Hrvatske kriza je jako utjecala po pitanju načina trošenja novca – značajno su smanjili svoje budžete tijekom zadnjih 6 – 9 mjeseci te obavljaju samo najosnovniju kupovinu (znatno sam smanjio/la svoj budžet i obavljam samo najosnovniju kupovinu). Učinci krize umjereni su za daljnjih 38 posto ispitanika i oni nastoje održati razuman plan potrošnje, samo s povremenom kupovinom radi uživanja (Osrednje - nastojim održati razuman plan potrošnje i samo se povremeno počastim nekom kupovinom), dok 23 posto ispitanika osjeća blage posljedice krize te nastoji izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu (Malo - nastojim izbjegavati jako ekstravagantnu kupovinu).
15.8 posto ispitanika postali su vrlo pažljivi s novcem, traže specijalne ponude i sniženja za najpovoljniju kupovinu (Vrlo sam pažljiv/a s novcem, pratim ponude, sniženja i kupujem u outlet-ima), dok 56 posto uglavnom pazi na potrošnju novca bez pretjerane opsesije te se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima (uglavnom pazim s novcima. Trudim se usporediti cijene i neke stvari kupujem na sniženjima). Samo 7 posto ispitanika kupuju na prvu, bez prethodnog planiranja (Kupujem uglavnom kad mi se nešto svidi, bez traženja povoljnijih ponuda).
Na pitanje o kupovnim navikama, većina je kao glavni trošak navela hranu i odjeću, a zatim izlaske i zabavu. 47 posto ispitanika ne troši novac na wellness, fitness i uljepšavanje, dok 41 posto uopće ne troši novac na putovanja i praznike.
„Očigledno je da ljudi određuju prioritete u svojoj potrošnji i pažljivo promišljaju je li neka kupovina stvarno neophodna. Prema tome, možemo reći kako u Hrvatskoj vlada raspoloženje opće štednje” izjavila je Dijana Cvitaš iz MindTake ureda u Hrvatskoj, koji je početkom 2009 ušao na tržište, te stvorio najveću bazu za online istraživanje tržišta (15.000 članova).
„81 posto kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani, uglavnom u skupljim restoranima“. Postoji sličan trend stezanja remena u pogledu godišnjih odmora: najčešći izbor su vikend izleti, zatim odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini što naravno eliminira potrebu za plaćanjem hotela. Što se tiče večernjih izlazaka, budžeti ispitanika najčešće dozvoljavaju samo odlazak u kafić, bar ili kino. Vjerojatno se još uvijek sjećaju teških vremena iz 1990-ih, pa su želju za izlascima lakše prilagodili slabijim financijskim mogućnostima.
Na pitanje o prioritetima prilikom kupovine određenog artikla, 27 posto odgovorilo je kako je cijena, a ne brand glavni faktor u odlučivanju o kupovini (Nisam uopće osjetljiv/a na modu i marke. Uglavnom mi je važna cijena proizvoda), dok golema većina od 67 posto odlučuje na temelju odnosa cijene i branda ovisno o vrsti proizvoda (Odluke o kupnji donosim na temelju kombinacije cijene i vrijednosti proizvoda. Za neke kategorije proizvoda nije mi važno kupiti dobro poznatu marku, dok za neke kategorije poznata marka mi je garancija kvalitete).
Samo 6 posto ispitanika nikad ne bi kupilo proizvod nepoznate marke, pa čak i ako su jeftiniji (Nikad ne bih kupio/la proizvode nepoznate marke čak i ako su jeftiniji, jer ih doživljavam kao nisko kvalitetne).
Na pitanje o dijelovima kućnog budžeta koji bi se mogli skresati u slučaju teže financijske situacije, na površinu je isplivala praktičnost pri odlučivanju o prioritetima. 31 posto ispitanika rezalo bi troškove na wellness, fitness i troškove uljepšavanja, dok bi 27 posto štedilo na putovanjima i odmoru, a 24 posto obuzdavalo bi potrošnju na izlascima i zabavi.
Upitani o stvarima kojih se ne bi mogli odreći ni u kojim okolnostima, Hrvati su potvrdili istinitost reputacije kao modno osviještene nacije – gotovo 30 posto nikada ne bi rezalo troškove na kupovini odjeće i obuće. 25 posto ne bi žrtvovalo izlaske i zabavu, a 21 posto nikada ne bi rezalo troškove na edukaciju, kao što su razni tečajevi i knjige.
4.8.2009. 11:24
