FINANCIJSKA ANALIZA
Uspon i pad HG Spota
Nedavne najave nestabilnih gospodarskih uvjeta i (pada) BDP-a uvjetuju da umjesto boljih očekivanja, kakva se obično izražavaju u novogodišnjim željama, mnogi izražavaju upravo nadu. Takav je slučaj i s HGSpotom…
HG Spot d.d. je jedno od poduzeća koje se nakon dolaska pred bankrot naglo suočilo s kriznom realnosti i umjesto pasivnog nadanja u bolje sutra odlučnim poslovnim rezovima dovelo se u situaciju u kojoj ima šansu opstati, a možda i kroz godinu do dvije napredovati. Alternativa oštrim promjenama u poslovanju je bila stečaj a potom vjerojatno i likvidacija.
Uspon
Spot je osnovan 15.10.1994. godine iako je sa akivnim radom počeo tek 1997 godine. Osnivači su Hrvoje Prpić, Saša Lončar i Denis Čejvan. Hrvoje Prpić je prije dvije godine izašao iz vlasničke strukture, Saša Lončar trenutno drži 28,76% dionica poduzeća i najveći je pojedinačni dioničar, a Denis Čejvan drži 12,10% dionica. Od ostalih dioničara najvažnija je Zagrebačka banka koja je trenutni vlasnik 14,65% dionica, a manji vlasnici su Raiffeisen banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Mario Radinić, Ingra d.d. i mali dioničari. U samom početku HG spot je imao dva zaposlena, a prvi poslovni prostor bila je mala prostorija manja od 15 metara kvadratnih. Poduzeće se u početku bavilo sklapanjem i prodajom računala a već 1998 godine HG spot je, po objavama samog poduzeća, prodavao oko 150 računala mjesečno. Sljedeći svoj poslovni model fokusiran na prodaju računala i računalne opreme građanima, HG Spot je u periodu od 1998. do 2003. godine udvostručavao rast svoje prodaje iz godine u godinu da bi 2003. u velikoj poslovnoj zgradi od 3300 metara četvornih otvorio prvi veliki maloprodajni objekt za informatičku opremu na Aveniji Dubrovnik u Zagrebu, iznad kojeg je smještena i uprava. U kratkom roku se prodajni asortiman HG Spota proširio na potrošačku elektroniku i foto opremu, a zbog jačanja potražnje sa njihovim proizvodima i uslugama HG Spot je počeo otvarati poslovnice po cijeloj Hrvatskoj i kasnije u BiH i Srbiji. Do kraja 2007. HG Spot je imao mrežu od 30 poslovnica, iako su gotovo 70% prihoda činila prodajna mjesta na Aveniji Dubrovnik i u ulici Velimira Škorpika u Zagrebu, a poslovanje se znatno proširilo i na segment pravnih osoba i na dobavu informatičke opreme državnim institucijama.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta.
Osim Zagreba, strategija širenja radila se tako da se otvaralo po jedno maloprodajno mjesto u većim gradovima, a potom se krenulo i na manje gradove. Snažna ekspanzija poduprta konstantnim rastom prodaje proširila je poslovanje HG Spota na distribuciju računala i opreme preko poduzeća SENSOmikro, koje su kupili u 2006. godini, te na usluge sistemskog integriranja koje provodi tvrtka SENSOplus. Nadalje, HG Spot d.d. je 2007. osnovao poduzeće HG Spot nekretnine d.o.o. za poslovanje s nekretninama i organizaciju izvedbi projekata za zgrade. U kolovozu 2004. godine HG Spot je završio pretvorbu dioničko društvo, a godinu kasnije se vlasnici povlače iz uprave poduzeća. Tada je vodstvo nad poduzećem povjereno menadžerima na čelu s predsjednicom uprave Almom Curl. HG Spot se do dolaska nove uprave razvijao na rastu prihoda od temeljne djelatnosti, a to je prodaja informatičke opreme, računala i računalnih komponenti, dok je prava ekspanzija u smislu otvaranja lanca poslovnica, kupovanja nekoliko poduzeća i osnivanja poduzeća kćeri došla tek nakon što je nova uprava preuzela vodstvo.
Zadnja godina rasta poduzeća HG Spot d.d. dogodila se u 2007. godini, a to potvrđuju i financijski podaci. Ako gledamo po prihodima, u 2007. HG Spot je ostvario 387.872.567 kuna poslovnih prihoda od čeka su prihodi od prodaje činili dominantnih 98,11%. Ukupni prihodi poduzeća iznosili su 395.337.343 milijuna kuna, a dobit je iznosila 11.048.076 kuna. 200. godina bila je obilježena nastavkom snažnog rasta potražnje na IT tržištu u Hrvatskoj, a hardversko tržište je probilo vrijednost od tri milijarde kuna. Te godine očekivao se daljnji nezaustavljivi rast IT tržišta, procjene rasta BDP-a su još uvijek bile visoke, a naznake o mogućoj svjetskoj, pa time i domaćoj gospodarskoj krizi se još uvijek nisu pretjerano uzimale u obzir. Uz takva očekivanja, koja su pak temeljena na poslovanju iz prijašnjih godina, ne začuđuje što se u bilanci HG Spota mogu vidjeti znatni iznosi duga prema bankama i drugim financijskim institucijama.
Ranije objašnjeno širenje poslovanja nije se financiralo samo iz tekućih prihoda, nego se za to koristilo vanjsko financiranje i to prvenstveno financiranje od banaka. Ukupna pasiva HG Spot-a na kraju 2007 godine je iznosila 266.216.711 kn, od čega je na dugoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama otpadalo 41.891.045 kn a na iste kratkoročne obveze 28.962.686 kn. Ako izuzmemo vlasnički kapital koji je iznosio 52.952.156 kn, krediti i obveze prema financijskim institucijama činile su 33% ukupnih obveza, dok su ostatak većinom činile kratkoročne obveze prema dobavljačima (85.289.719 kn) i ostale obveze (52.539.666 kn). Ukupan dug je premašivao vlasnički kapital za čak 4,02 puta, iako je 2007. godine HG Spot još uvijek bio u „sivoj“ zoni između solventnosti i insolventnosti, a tome ide u prilog i izračun Altman Z' score-a koji je iznosio 1,73. Imovina poduzeća sastojala se većinom od kratkoročnih potraživanja od kupaca (46.156.187 kn), zaliha trgovačke robe (58.120.832 kn) i vlasničkih udjela kod povezanih poduzeća (95.269.548 kn). Zabilježena dugotrajna materijalna imovina je u usporedbi sa ostatkom imovine iznosila neznačajnih 4 milijuna kuna, a goodwill je procijenjen na malo više od 12 milijuna kuna.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta. To je bio prvi znak problema u poduzeću i jedino na što je uprava tada mogla računati je daljnji rast prodaje kako bi se financirale sve obveze, ili eventualno tražiti mogućnosti novog kratkoročnog zaduženja. Iznos zaliha od 58 milijuna kuna mogao je biti dostatan za neko vrijeme ukoliko bi poduzeće zaustavilo nove narudžbe radi otplate starih, ali niski faktori likvidnosti ukazivali su na moguće probleme s plaćanjima. Tekući omjer iznosio je 0,82, brzi omjer svega 0,48 a novčani omjer niskih 0,06. Brzi omjer govori da je HG Spot na kraju 2007. imao dovoljno kratkotrajne imovine bez zaliha da pokrije samo 48% kratkoročnih obveza, a novčani omjer govori da je s dostupnom gotovinom mogao pokriti samo 6% tih obveza.
Stope profitabilnosti su u 2007. godini još uvijek bile pozitivne (bruto profitna marža 10,28%, neto profitna marža 2,79%, EBITDA marža 4,87%, ROA 4,15%, ROE 20,87%,), a ako uzmemo u obzir već pojašnjen solidan rezultat prihoda od prodaje naizgled se činilo da je HG Spot stabilno poduzeće. No podaci o zaduženosti prema bankama, podaci velikoj izloženosti dugovanja prema dobavljačima i niska likvidnost ukazivali su na moguće probleme ukoliko bi poduzeće iskusilo nagli pad potražnje, pogotovo jer ima nizak kapital u odnosu na dugove i jer gotovo da i nema materijalne imovine koju bi moglo iskoristiti kao zalog za daljnja zaduživanja.
Snažan pad
Sredinom 2008. godine počelo se događati upravo ono na što HG Spot nije financijski gledano bio pripremljen: nastupila je financijska, a potom i gospodarska kriza u punom smislu koja je između ostaloga dovela do velikog pada potražnje za informatičkom opremom i potrošačkom elektronikom. To nije preveliko iznenađenje jer je logično da će građani odgoditi kupnju novog laptopa ili televizora ako imaju problema sa plaćanjem tekućih računa i nužnih životnih potreba, a slično vrijedi i za poduzeća. IDC (IDC Adriatics), velika međunarodna konzultantska kuća u polju IT-a i telekomunikacija, objavila je da je u 2008 .godini još uvijek bilo rasta u vrijednosti IT tržišta u Hrvatskoj. To tržište je dosegnulo vrijednost od 6,63 milijarde kuna, a na hardversko tržište otpadalo je 3,56 milijarde kuna. Nedavno objavljena predviđanja za konačan rezultat 2009. godine govore da će IT tržište pasti za čak 15% odnosno na oko 5,63 milijarde, a u 2010. se očekuje pad od dodatnih 5%. Najgore u ovoj godini nastupilo je u drugom i trećem kvartalu, a to potvrđuje i 30-postotni pad prodanih osobnih računala u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Poslovni prihodi poduzeća HG Spot d.d. su se u 2008. godini smanjili na 325.811.214 kn, (pad od 16%) ukupni prihodi na 346.455.361 kn (pad od 12,3%), dok su se ukupni rashodi poduzeća smanjili za svega 4% na 346.455.361 kn. HG Spot je 2008 godinu završio u gubitku od 21.585.195 kn. Ranije je navedeno kako će HG Spot zbog niske likvidnosti, velikog iznosa obveza i usporedno s obvezama manjeg iznosa potraživanja morati povećavati prihode ili se zadužiti. Prihodi se nisu povećali nego se dogodilo upravo suprotno, pa se HG Spot zadužio izdajući komercijalne zapise u vrijednosti 55 milijuna kuna Zagrebačkoj banci. Uz to, kratkoročne obveze prema bankama su se povećale na 44 milijuna kuna (povećanje zaduženja od 18 mil. kuna), a dugoročne obveze prema bankama na 47 milijuna kuna (rast od 6,5 mil. kn). Dakle, HG Spot se u 2008. godini dodatno zadužio u iznosu od 105 milijuna kuna a prihodi od prodaje su pali uz naznake da će u 2009. godini dodatno pasti. Interesantno je da je usred takve situacije HG Spot u 2008. povećao iznose prosječnih mjesečnih neto plaća za svojih 231 zaposlenika sa 2800 kn na 4900 kn i time se udio troškova osoblja u ukupnim rashodima povećao sa 3,51% na 6,42%. Istovremeno se likvidnost poduzeća znatno smanjila, a po izračunu Altman Z' score-a HG Spot je postao prezadužen i insolventan. Profitabilnost poduzeća se toliko smanjila da je zarada prije kamata, poreza i amortizacije postala negativna i iznosila -6.160.069 kn, odnosno EBITDA marža je iznosila -1,78%.
Slom
Konačno su sredinom ove godine izašle prve vijesti u javnosti o mogućem bankrotu nekadašnjeg diva u sektoru maloprodaje IT opreme, potrošačke elektronike i bijele tehnike (koja je u prodajni asortiman uvedena u 2008 godini). U drugom tromjesečju 2009. HG Spot je objavio da je započeto zatvaranje naprofitabilnih prodajnih mjesta, a početkom rujna broj prodavaonica je smanjen sa 29 na 19 odnosno zatvoreno je 10 prodavaonica u manjim mjestima. U rujnu ove godine u medijima su izašle prve špekulacije o jako lošem financijskom stanju HG Spot-a, a špekuliralo se i o mogućoj prodaji tog poduzeća domaćem M San-u i inozemnom Mediamarktu, iako su kasnije takve najave odbačene. U prvih 6 mjeseci ove godine prihodi HG Spot-a su pali 45% i ostvaren je gubitak od 18 milijuna kuna, te je tadašnja uprava najavila znatna restrukturiranja. 29. rujna se u medijima oglasio i osnivač HG Spot-a, Hrvoje Prpić, koji je tada prvi put izjavio kako je trenutno loše stanje poduzeća rezultat lošeg menadžmenta, nerazumne ekspanzije prodajnih mjesta, širenja na prodaju asortimana bijele tehnike te preveliko zaduživanje u koje se nije uračunala mogućnost većeg pada prihoda od prodaje. Prijetnja stečaja postala je kruta realnost nakon što je objavljeno kako HG Spot nije uspio isplatiti dospjele komercijalne zapise u iznosu od 55 milijuna kuna, nakon čega je tom poduzeću blokiran žiro račun.
Restrukturiranje
Vjerovnici na čelu sa Zagrebačkom bankom su krajem listopada ove godine preuzeli kontrolu nad poduzećem HG Spot d.d.. 21. listopada objavljeno je da će se smijeniti cijela postojeća uprava, da će Hrvoje Prpić postati savjetnikom nove uprave, te da će u Nadzorni odbor ući tri predstavnika Zagrebačke banke kao najvećeg vjerovnika zajedno sa suvlasnicima Sašom Lončarom i Denisom Čejvanom. Sedam dana kasnije je odlukom nadzornog odbora Saša Lončar postao predsjednik Nadzornog odbora, Hrvoje Prpić je potvrđen kao savjetnik uprave, a na čelo tvrtke došao je Goran Češnovar iz M San grupe koji je i sam nekada radio za HG Spot. Objavljeno je da je sve to rezultat provedbe plana Zagrebačke banke kako bi se započelo temeljito restrukturiranje HG Spot-a, otvorile kreditne i druge financijske linije i kako bi se tako spasilo hrHG Spot od propasti.
Hrvoje Prpić je početkom studenog najavio da će se napustiti prodaja bijele tehnike te da će se prodajni asortiman sastojati primarno od računala, kućne elektronike i gadgeta, a krajem studenog ove godine počeo je proces potpunog restrukturiranja. Nova uprava se odlučila na gotovo potpunu prodaju zaliha kako bi prikupila novac za isplatu druge tranše komercijalnih zapisa od 55 milijuna kuna, što je rezultiralo velikim sniženjem cijena i općom rasprodajom u maloprodajnim objektima. Nakon što su dovršeni pregovori o otplati komercijalnih zapisa, Zagrebačka banka početkom prosinca odobrila daljnje financiranje poslovanja HG Spota u interesu reprogramiranja postojećih dugova, nabave kompletno novog asortimana robe i oživljavanja poslovanja. Zbog svih tih događanja cijena dionica HG Spot-a je prvo krajem studenoga naglo rasla na preko 90 kn po dionici, da bi potom 03. prosinca pala na cijenu od 46 kuna, a trenutno se drži na 60 kuna po dionici.
Ključni pomaci u restrukturiranju i pripremanju za „novi početak“ najavljeni su na tiskovnoj konferenciji 09. prosinca ove godine koju su održali Hrvoje Pripić i Goran Češnovar. Najavili su otpuštanje polovice od 228 radnika jer se ispostavilo da je ta polovica nepotrebna, najavili su dobavu od manjeg broja pouzdanih dobavljača, za razliku od principa nabavke najjeftinije robe, najavili su organiziranje periodičnih rasprodaja radi ubrzanja obrtaja zaliha i poboljšanja veze sa kupcima, te kompletan rebranding vizualnog identiteta. Uz to, objavili su da će se zatvoriti i sve ostale poslovnice u unutrašnjosti zemlje koje nisu bile profitabilne, a glavni prodajni centri sa inovativnim pristupom kupcima biti će centri u Zagrebu (Škorpikova i Av. Dubrovnik). HG Spot se počeo rješavati i tvrtki u svom vlasništvu, a prvo prodano poduzeće bilo je Senso plus d.o.o. koje je bilo servisno mjesto za elektroničke uređaje iz HG Spot-ove prodaje. Servis uređaje iz vlastite proizvodnje preuzeo je sam HG Spot, a za ostale uređaje kupci se moraju obratiti ovlaštenim servisima.
Sve u svemu, učinjen je izrazito velik zaokret u poslovanju i organizacijskoj strukturi poduzeća. Potezi u vidu restrukturiranja učinjeni su doslovno u zadnji tren i doveli su poduzeće pred priliku za potpuno novi početak, a bez njih bi HG Spot gotovo sigurno završio u stečaju.
Ono što se može naučiti iz ovog primjera je da ne postoji bezizlazna situacija čak i u uvjetima opće gospodarske krize i velikog pada potražnje, samo ako se problemi uoče na vrijeme i ako se poduzmu radikalni zaokreti u poslovanju poduzeća. Odluke o takvim promjenama nisu lake i često zahtijevaju promjenu cijele vodeće strukture poduzeća kako bi se unijela nova energija i svježe ideje, ali unatoč činjenici da takvi rezovi mogu spasiti poduzeće od propasti, oni ne dolaze bez troška. U slučaju HG Spot-a trošak njegovog spašavanja je 115 izgubljenih radnih mjesta odnosno dodatnih 115 ljudi koji ostaju bez posla. Ipak, i to je bolje nego da svih 228 ljudi ostane bez posla u slučaju stečaja i likvidacije.
Piše: Filip Šverer
www.avidus.hr
HG Spot d.d. je jedno od poduzeća koje se nakon dolaska pred bankrot naglo suočilo s kriznom realnosti i umjesto pasivnog nadanja u bolje sutra odlučnim poslovnim rezovima dovelo se u situaciju u kojoj ima šansu opstati, a možda i kroz godinu do dvije napredovati. Alternativa oštrim promjenama u poslovanju je bila stečaj a potom vjerojatno i likvidacija.
Uspon
Spot je osnovan 15.10.1994. godine iako je sa akivnim radom počeo tek 1997 godine. Osnivači su Hrvoje Prpić, Saša Lončar i Denis Čejvan. Hrvoje Prpić je prije dvije godine izašao iz vlasničke strukture, Saša Lončar trenutno drži 28,76% dionica poduzeća i najveći je pojedinačni dioničar, a Denis Čejvan drži 12,10% dionica. Od ostalih dioničara najvažnija je Zagrebačka banka koja je trenutni vlasnik 14,65% dionica, a manji vlasnici su Raiffeisen banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Mario Radinić, Ingra d.d. i mali dioničari. U samom početku HG spot je imao dva zaposlena, a prvi poslovni prostor bila je mala prostorija manja od 15 metara kvadratnih. Poduzeće se u početku bavilo sklapanjem i prodajom računala a već 1998 godine HG spot je, po objavama samog poduzeća, prodavao oko 150 računala mjesečno. Sljedeći svoj poslovni model fokusiran na prodaju računala i računalne opreme građanima, HG Spot je u periodu od 1998. do 2003. godine udvostručavao rast svoje prodaje iz godine u godinu da bi 2003. u velikoj poslovnoj zgradi od 3300 metara četvornih otvorio prvi veliki maloprodajni objekt za informatičku opremu na Aveniji Dubrovnik u Zagrebu, iznad kojeg je smještena i uprava. U kratkom roku se prodajni asortiman HG Spota proširio na potrošačku elektroniku i foto opremu, a zbog jačanja potražnje sa njihovim proizvodima i uslugama HG Spot je počeo otvarati poslovnice po cijeloj Hrvatskoj i kasnije u BiH i Srbiji. Do kraja 2007. HG Spot je imao mrežu od 30 poslovnica, iako su gotovo 70% prihoda činila prodajna mjesta na Aveniji Dubrovnik i u ulici Velimira Škorpika u Zagrebu, a poslovanje se znatno proširilo i na segment pravnih osoba i na dobavu informatičke opreme državnim institucijama.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta.
Osim Zagreba, strategija širenja radila se tako da se otvaralo po jedno maloprodajno mjesto u većim gradovima, a potom se krenulo i na manje gradove. Snažna ekspanzija poduprta konstantnim rastom prodaje proširila je poslovanje HG Spota na distribuciju računala i opreme preko poduzeća SENSOmikro, koje su kupili u 2006. godini, te na usluge sistemskog integriranja koje provodi tvrtka SENSOplus. Nadalje, HG Spot d.d. je 2007. osnovao poduzeće HG Spot nekretnine d.o.o. za poslovanje s nekretninama i organizaciju izvedbi projekata za zgrade. U kolovozu 2004. godine HG Spot je završio pretvorbu dioničko društvo, a godinu kasnije se vlasnici povlače iz uprave poduzeća. Tada je vodstvo nad poduzećem povjereno menadžerima na čelu s predsjednicom uprave Almom Curl. HG Spot se do dolaska nove uprave razvijao na rastu prihoda od temeljne djelatnosti, a to je prodaja informatičke opreme, računala i računalnih komponenti, dok je prava ekspanzija u smislu otvaranja lanca poslovnica, kupovanja nekoliko poduzeća i osnivanja poduzeća kćeri došla tek nakon što je nova uprava preuzela vodstvo.
Zadnja godina rasta poduzeća HG Spot d.d. dogodila se u 2007. godini, a to potvrđuju i financijski podaci. Ako gledamo po prihodima, u 2007. HG Spot je ostvario 387.872.567 kuna poslovnih prihoda od čeka su prihodi od prodaje činili dominantnih 98,11%. Ukupni prihodi poduzeća iznosili su 395.337.343 milijuna kuna, a dobit je iznosila 11.048.076 kuna. 200. godina bila je obilježena nastavkom snažnog rasta potražnje na IT tržištu u Hrvatskoj, a hardversko tržište je probilo vrijednost od tri milijarde kuna. Te godine očekivao se daljnji nezaustavljivi rast IT tržišta, procjene rasta BDP-a su još uvijek bile visoke, a naznake o mogućoj svjetskoj, pa time i domaćoj gospodarskoj krizi se još uvijek nisu pretjerano uzimale u obzir. Uz takva očekivanja, koja su pak temeljena na poslovanju iz prijašnjih godina, ne začuđuje što se u bilanci HG Spota mogu vidjeti znatni iznosi duga prema bankama i drugim financijskim institucijama.
Ranije objašnjeno širenje poslovanja nije se financiralo samo iz tekućih prihoda, nego se za to koristilo vanjsko financiranje i to prvenstveno financiranje od banaka. Ukupna pasiva HG Spot-a na kraju 2007 godine je iznosila 266.216.711 kn, od čega je na dugoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama otpadalo 41.891.045 kn a na iste kratkoročne obveze 28.962.686 kn. Ako izuzmemo vlasnički kapital koji je iznosio 52.952.156 kn, krediti i obveze prema financijskim institucijama činile su 33% ukupnih obveza, dok su ostatak većinom činile kratkoročne obveze prema dobavljačima (85.289.719 kn) i ostale obveze (52.539.666 kn). Ukupan dug je premašivao vlasnički kapital za čak 4,02 puta, iako je 2007. godine HG Spot još uvijek bio u „sivoj“ zoni između solventnosti i insolventnosti, a tome ide u prilog i izračun Altman Z' score-a koji je iznosio 1,73. Imovina poduzeća sastojala se većinom od kratkoročnih potraživanja od kupaca (46.156.187 kn), zaliha trgovačke robe (58.120.832 kn) i vlasničkih udjela kod povezanih poduzeća (95.269.548 kn). Zabilježena dugotrajna materijalna imovina je u usporedbi sa ostatkom imovine iznosila neznačajnih 4 milijuna kuna, a goodwill je procijenjen na malo više od 12 milijuna kuna.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta. To je bio prvi znak problema u poduzeću i jedino na što je uprava tada mogla računati je daljnji rast prodaje kako bi se financirale sve obveze, ili eventualno tražiti mogućnosti novog kratkoročnog zaduženja. Iznos zaliha od 58 milijuna kuna mogao je biti dostatan za neko vrijeme ukoliko bi poduzeće zaustavilo nove narudžbe radi otplate starih, ali niski faktori likvidnosti ukazivali su na moguće probleme s plaćanjima. Tekući omjer iznosio je 0,82, brzi omjer svega 0,48 a novčani omjer niskih 0,06. Brzi omjer govori da je HG Spot na kraju 2007. imao dovoljno kratkotrajne imovine bez zaliha da pokrije samo 48% kratkoročnih obveza, a novčani omjer govori da je s dostupnom gotovinom mogao pokriti samo 6% tih obveza.
Stope profitabilnosti su u 2007. godini još uvijek bile pozitivne (bruto profitna marža 10,28%, neto profitna marža 2,79%, EBITDA marža 4,87%, ROA 4,15%, ROE 20,87%,), a ako uzmemo u obzir već pojašnjen solidan rezultat prihoda od prodaje naizgled se činilo da je HG Spot stabilno poduzeće. No podaci o zaduženosti prema bankama, podaci velikoj izloženosti dugovanja prema dobavljačima i niska likvidnost ukazivali su na moguće probleme ukoliko bi poduzeće iskusilo nagli pad potražnje, pogotovo jer ima nizak kapital u odnosu na dugove i jer gotovo da i nema materijalne imovine koju bi moglo iskoristiti kao zalog za daljnja zaduživanja.
Snažan pad
Sredinom 2008. godine počelo se događati upravo ono na što HG Spot nije financijski gledano bio pripremljen: nastupila je financijska, a potom i gospodarska kriza u punom smislu koja je između ostaloga dovela do velikog pada potražnje za informatičkom opremom i potrošačkom elektronikom. To nije preveliko iznenađenje jer je logično da će građani odgoditi kupnju novog laptopa ili televizora ako imaju problema sa plaćanjem tekućih računa i nužnih životnih potreba, a slično vrijedi i za poduzeća. IDC (IDC Adriatics), velika međunarodna konzultantska kuća u polju IT-a i telekomunikacija, objavila je da je u 2008 .godini još uvijek bilo rasta u vrijednosti IT tržišta u Hrvatskoj. To tržište je dosegnulo vrijednost od 6,63 milijarde kuna, a na hardversko tržište otpadalo je 3,56 milijarde kuna. Nedavno objavljena predviđanja za konačan rezultat 2009. godine govore da će IT tržište pasti za čak 15% odnosno na oko 5,63 milijarde, a u 2010. se očekuje pad od dodatnih 5%. Najgore u ovoj godini nastupilo je u drugom i trećem kvartalu, a to potvrđuje i 30-postotni pad prodanih osobnih računala u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Poslovni prihodi poduzeća HG Spot d.d. su se u 2008. godini smanjili na 325.811.214 kn, (pad od 16%) ukupni prihodi na 346.455.361 kn (pad od 12,3%), dok su se ukupni rashodi poduzeća smanjili za svega 4% na 346.455.361 kn. HG Spot je 2008 godinu završio u gubitku od 21.585.195 kn. Ranije je navedeno kako će HG Spot zbog niske likvidnosti, velikog iznosa obveza i usporedno s obvezama manjeg iznosa potraživanja morati povećavati prihode ili se zadužiti. Prihodi se nisu povećali nego se dogodilo upravo suprotno, pa se HG Spot zadužio izdajući komercijalne zapise u vrijednosti 55 milijuna kuna Zagrebačkoj banci. Uz to, kratkoročne obveze prema bankama su se povećale na 44 milijuna kuna (povećanje zaduženja od 18 mil. kuna), a dugoročne obveze prema bankama na 47 milijuna kuna (rast od 6,5 mil. kn). Dakle, HG Spot se u 2008. godini dodatno zadužio u iznosu od 105 milijuna kuna a prihodi od prodaje su pali uz naznake da će u 2009. godini dodatno pasti. Interesantno je da je usred takve situacije HG Spot u 2008. povećao iznose prosječnih mjesečnih neto plaća za svojih 231 zaposlenika sa 2800 kn na 4900 kn i time se udio troškova osoblja u ukupnim rashodima povećao sa 3,51% na 6,42%. Istovremeno se likvidnost poduzeća znatno smanjila, a po izračunu Altman Z' score-a HG Spot je postao prezadužen i insolventan. Profitabilnost poduzeća se toliko smanjila da je zarada prije kamata, poreza i amortizacije postala negativna i iznosila -6.160.069 kn, odnosno EBITDA marža je iznosila -1,78%.
Slom
Konačno su sredinom ove godine izašle prve vijesti u javnosti o mogućem bankrotu nekadašnjeg diva u sektoru maloprodaje IT opreme, potrošačke elektronike i bijele tehnike (koja je u prodajni asortiman uvedena u 2008 godini). U drugom tromjesečju 2009. HG Spot je objavio da je započeto zatvaranje naprofitabilnih prodajnih mjesta, a početkom rujna broj prodavaonica je smanjen sa 29 na 19 odnosno zatvoreno je 10 prodavaonica u manjim mjestima. U rujnu ove godine u medijima su izašle prve špekulacije o jako lošem financijskom stanju HG Spot-a, a špekuliralo se i o mogućoj prodaji tog poduzeća domaćem M San-u i inozemnom Mediamarktu, iako su kasnije takve najave odbačene. U prvih 6 mjeseci ove godine prihodi HG Spot-a su pali 45% i ostvaren je gubitak od 18 milijuna kuna, te je tadašnja uprava najavila znatna restrukturiranja. 29. rujna se u medijima oglasio i osnivač HG Spot-a, Hrvoje Prpić, koji je tada prvi put izjavio kako je trenutno loše stanje poduzeća rezultat lošeg menadžmenta, nerazumne ekspanzije prodajnih mjesta, širenja na prodaju asortimana bijele tehnike te preveliko zaduživanje u koje se nije uračunala mogućnost većeg pada prihoda od prodaje. Prijetnja stečaja postala je kruta realnost nakon što je objavljeno kako HG Spot nije uspio isplatiti dospjele komercijalne zapise u iznosu od 55 milijuna kuna, nakon čega je tom poduzeću blokiran žiro račun.
Restrukturiranje
Vjerovnici na čelu sa Zagrebačkom bankom su krajem listopada ove godine preuzeli kontrolu nad poduzećem HG Spot d.d.. 21. listopada objavljeno je da će se smijeniti cijela postojeća uprava, da će Hrvoje Prpić postati savjetnikom nove uprave, te da će u Nadzorni odbor ući tri predstavnika Zagrebačke banke kao najvećeg vjerovnika zajedno sa suvlasnicima Sašom Lončarom i Denisom Čejvanom. Sedam dana kasnije je odlukom nadzornog odbora Saša Lončar postao predsjednik Nadzornog odbora, Hrvoje Prpić je potvrđen kao savjetnik uprave, a na čelo tvrtke došao je Goran Češnovar iz M San grupe koji je i sam nekada radio za HG Spot. Objavljeno je da je sve to rezultat provedbe plana Zagrebačke banke kako bi se započelo temeljito restrukturiranje HG Spot-a, otvorile kreditne i druge financijske linije i kako bi se tako spasilo HG Spot od propasti.
Hrvoje Prpić je početkom studenog najavio da će se napustiti prodaja bijele tehnike te da će se prodajni asortiman sastojati primarno od računala, kućne elektronike i gadgeta, a krajem studenog ove godine počeo je proces potpunog restrukturiranja. Nova uprava se odlučila na gotovo potpunu prodaju zaliha kako bi prikupila novac za isplatu druge tranše komercijalnih zapisa od 55 milijuna kuna, što je rezultiralo velikim sniženjem cijena i općom rasprodajom u maloprodajnim objektima. Nakon što su dovršeni pregovori o otplati komercijalnih zapisa, Zagrebačka banka početkom prosinca odobrila daljnje financiranje poslovanja HG Spota u interesu reprogramiranja postojećih dugova, nabave kompletno novog asortimana robe i oživljavanja poslovanja. Zbog svih tih događanja cijena dionica HG Spot-a je prvo krajem studenoga naglo rasla na preko 90 kn po dionici, da bi potom 03. prosinca pala na cijenu od 46 kuna, a trenutno se drži na 60 kuna po dionici.
Ključni pomaci u restrukturiranju i pripremanju za „novi početak“ najavljeni su na tiskovnoj konferenciji 09. prosinca ove godine koju su održali Hrvoje Pripić i Goran Češnovar. Najavili su otpuštanje polovice od 228 radnika jer se ispostavilo da je ta polovica nepotrebna, najavili su dobavu od manjeg broja pouzdanih dobavljača, za razliku od principa nabavke najjeftinije robe, najavili su organiziranje periodičnih rasprodaja radi ubrzanja obrtaja zaliha i poboljšanja veze sa kupcima, te kompletan rebranding vizualnog identiteta. Uz to, objavili su da će se zatvoriti i sve ostale poslovnice u unutrašnjosti zemlje koje nisu bile profitabilne, a glavni prodajni centri sa inovativnim pristupom kupcima biti će centri u Zagrebu (Škorpikova i Av. Dubrovnik). HG Spot se počeo rješavati i tvrtki u svom vlasništvu, a prvo prodano poduzeće bilo je Senso plus d.o.o. koje je bilo servisno mjesto za elektroničke uređaje iz HG Spot-ove prodaje. Servis uređaje iz vlastite proizvodnje preuzeo je sam HG Spot, a za ostale uređaje kupci se moraju obratiti ovlaštenim servisima.
Sve u svemu, učinjen je izrazito velik zaokret u poslovanju i organizacijskoj strukturi poduzeća. Potezi u vidu restrukturiranja učinjeni su doslovno u zadnji tren i doveli su poduzeće pred priliku za potpuno novi početak, a bez njih bi HG Spot gotovo sigurno završio u stečaju.
Ono što se može naučiti iz ovog primjera je da ne postoji bezizlazna situacija čak i u uvjetima opće gospodarske krize i velikog pada potražnje, samo ako se problemi uoče na vrijeme i ako se poduzmu radikalni zaokreti u poslovanju poduzeća. Odluke o takvim promjenama nisu lake i često zahtijevaju promjenu cijele vodeće strukture poduzeća kako bi se unijela nova energija i svježe ideje, ali unatoč činjenici da takvi rezovi mogu spasiti poduzeće od propasti, oni ne dolaze bez troška. U slučaju HG Spot-a trošak njegovog spašavanja je 115 izgubljenih radnih mjesta odnosno dodatnih 115 ljudi koji ostaju bez posla. Ipak, i to je bolje nego da svih 228 ljudi ostane bez posla u slučaju stečaja i likvidacije.
Piše: Filip Šverer
www.avidus.hr
Uspon
Spot je osnovan 15.10.1994. godine iako je sa akivnim radom počeo tek 1997 godine. Osnivači su Hrvoje Prpić, Saša Lončar i Denis Čejvan. Hrvoje Prpić je prije dvije godine izašao iz vlasničke strukture, Saša Lončar trenutno drži 28,76% dionica poduzeća i najveći je pojedinačni dioničar, a Denis Čejvan drži 12,10% dionica. Od ostalih dioničara najvažnija je Zagrebačka banka koja je trenutni vlasnik 14,65% dionica, a manji vlasnici su Raiffeisen banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Mario Radinić, Ingra d.d. i mali dioničari. U samom početku HG spot je imao dva zaposlena, a prvi poslovni prostor bila je mala prostorija manja od 15 metara kvadratnih. Poduzeće se u početku bavilo sklapanjem i prodajom računala a već 1998 godine HG spot je, po objavama samog poduzeća, prodavao oko 150 računala mjesečno. Sljedeći svoj poslovni model fokusiran na prodaju računala i računalne opreme građanima, HG Spot je u periodu od 1998. do 2003. godine udvostručavao rast svoje prodaje iz godine u godinu da bi 2003. u velikoj poslovnoj zgradi od 3300 metara četvornih otvorio prvi veliki maloprodajni objekt za informatičku opremu na Aveniji Dubrovnik u Zagrebu, iznad kojeg je smještena i uprava. U kratkom roku se prodajni asortiman HG Spota proširio na potrošačku elektroniku i foto opremu, a zbog jačanja potražnje sa njihovim proizvodima i uslugama HG Spot je počeo otvarati poslovnice po cijeloj Hrvatskoj i kasnije u BiH i Srbiji. Do kraja 2007. HG Spot je imao mrežu od 30 poslovnica, iako su gotovo 70% prihoda činila prodajna mjesta na Aveniji Dubrovnik i u ulici Velimira Škorpika u Zagrebu, a poslovanje se znatno proširilo i na segment pravnih osoba i na dobavu informatičke opreme državnim institucijama.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta.
Osim Zagreba, strategija širenja radila se tako da se otvaralo po jedno maloprodajno mjesto u većim gradovima, a potom se krenulo i na manje gradove. Snažna ekspanzija poduprta konstantnim rastom prodaje proširila je poslovanje HG Spota na distribuciju računala i opreme preko poduzeća SENSOmikro, koje su kupili u 2006. godini, te na usluge sistemskog integriranja koje provodi tvrtka SENSOplus. Nadalje, HG Spot d.d. je 2007. osnovao poduzeće HG Spot nekretnine d.o.o. za poslovanje s nekretninama i organizaciju izvedbi projekata za zgrade. U kolovozu 2004. godine HG Spot je završio pretvorbu dioničko društvo, a godinu kasnije se vlasnici povlače iz uprave poduzeća. Tada je vodstvo nad poduzećem povjereno menadžerima na čelu s predsjednicom uprave Almom Curl. HG Spot se do dolaska nove uprave razvijao na rastu prihoda od temeljne djelatnosti, a to je prodaja informatičke opreme, računala i računalnih komponenti, dok je prava ekspanzija u smislu otvaranja lanca poslovnica, kupovanja nekoliko poduzeća i osnivanja poduzeća kćeri došla tek nakon što je nova uprava preuzela vodstvo.
Zadnja godina rasta poduzeća HG Spot d.d. dogodila se u 2007. godini, a to potvrđuju i financijski podaci. Ako gledamo po prihodima, u 2007. HG Spot je ostvario 387.872.567 kuna poslovnih prihoda od čeka su prihodi od prodaje činili dominantnih 98,11%. Ukupni prihodi poduzeća iznosili su 395.337.343 milijuna kuna, a dobit je iznosila 11.048.076 kuna. 200. godina bila je obilježena nastavkom snažnog rasta potražnje na IT tržištu u Hrvatskoj, a hardversko tržište je probilo vrijednost od tri milijarde kuna. Te godine očekivao se daljnji nezaustavljivi rast IT tržišta, procjene rasta BDP-a su još uvijek bile visoke, a naznake o mogućoj svjetskoj, pa time i domaćoj gospodarskoj krizi se još uvijek nisu pretjerano uzimale u obzir. Uz takva očekivanja, koja su pak temeljena na poslovanju iz prijašnjih godina, ne začuđuje što se u bilanci HG Spota mogu vidjeti znatni iznosi duga prema bankama i drugim financijskim institucijama.
Ranije objašnjeno širenje poslovanja nije se financiralo samo iz tekućih prihoda, nego se za to koristilo vanjsko financiranje i to prvenstveno financiranje od banaka. Ukupna pasiva HG Spot-a na kraju 2007 godine je iznosila 266.216.711 kn, od čega je na dugoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama otpadalo 41.891.045 kn a na iste kratkoročne obveze 28.962.686 kn. Ako izuzmemo vlasnički kapital koji je iznosio 52.952.156 kn, krediti i obveze prema financijskim institucijama činile su 33% ukupnih obveza, dok su ostatak većinom činile kratkoročne obveze prema dobavljačima (85.289.719 kn) i ostale obveze (52.539.666 kn). Ukupan dug je premašivao vlasnički kapital za čak 4,02 puta, iako je 2007. godine HG Spot još uvijek bio u „sivoj“ zoni između solventnosti i insolventnosti, a tome ide u prilog i izračun Altman Z' score-a koji je iznosio 1,73. Imovina poduzeća sastojala se većinom od kratkoročnih potraživanja od kupaca (46.156.187 kn), zaliha trgovačke robe (58.120.832 kn) i vlasničkih udjela kod povezanih poduzeća (95.269.548 kn). Zabilježena dugotrajna materijalna imovina je u usporedbi sa ostatkom imovine iznosila neznačajnih 4 milijuna kuna, a goodwill je procijenjen na malo više od 12 milijuna kuna.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta. To je bio prvi znak problema u poduzeću i jedino na što je uprava tada mogla računati je daljnji rast prodaje kako bi se financirale sve obveze, ili eventualno tražiti mogućnosti novog kratkoročnog zaduženja. Iznos zaliha od 58 milijuna kuna mogao je biti dostatan za neko vrijeme ukoliko bi poduzeće zaustavilo nove narudžbe radi otplate starih, ali niski faktori likvidnosti ukazivali su na moguće probleme s plaćanjima. Tekući omjer iznosio je 0,82, brzi omjer svega 0,48 a novčani omjer niskih 0,06. Brzi omjer govori da je HG Spot na kraju 2007. imao dovoljno kratkotrajne imovine bez zaliha da pokrije samo 48% kratkoročnih obveza, a novčani omjer govori da je s dostupnom gotovinom mogao pokriti samo 6% tih obveza.
Stope profitabilnosti su u 2007. godini još uvijek bile pozitivne (bruto profitna marža 10,28%, neto profitna marža 2,79%, EBITDA marža 4,87%, ROA 4,15%, ROE 20,87%,), a ako uzmemo u obzir već pojašnjen solidan rezultat prihoda od prodaje naizgled se činilo da je HG Spot stabilno poduzeće. No podaci o zaduženosti prema bankama, podaci velikoj izloženosti dugovanja prema dobavljačima i niska likvidnost ukazivali su na moguće probleme ukoliko bi poduzeće iskusilo nagli pad potražnje, pogotovo jer ima nizak kapital u odnosu na dugove i jer gotovo da i nema materijalne imovine koju bi moglo iskoristiti kao zalog za daljnja zaduživanja.
Snažan pad
Sredinom 2008. godine počelo se događati upravo ono na što HG Spot nije financijski gledano bio pripremljen: nastupila je financijska, a potom i gospodarska kriza u punom smislu koja je između ostaloga dovela do velikog pada potražnje za informatičkom opremom i potrošačkom elektronikom. To nije preveliko iznenađenje jer je logično da će građani odgoditi kupnju novog laptopa ili televizora ako imaju problema sa plaćanjem tekućih računa i nužnih životnih potreba, a slično vrijedi i za poduzeća. IDC (IDC Adriatics), velika međunarodna konzultantska kuća u polju IT-a i telekomunikacija, objavila je da je u 2008 .godini još uvijek bilo rasta u vrijednosti IT tržišta u Hrvatskoj. To tržište je dosegnulo vrijednost od 6,63 milijarde kuna, a na hardversko tržište otpadalo je 3,56 milijarde kuna. Nedavno objavljena predviđanja za konačan rezultat 2009. godine govore da će IT tržište pasti za čak 15% odnosno na oko 5,63 milijarde, a u 2010. se očekuje pad od dodatnih 5%. Najgore u ovoj godini nastupilo je u drugom i trećem kvartalu, a to potvrđuje i 30-postotni pad prodanih osobnih računala u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Poslovni prihodi poduzeća HG Spot d.d. su se u 2008. godini smanjili na 325.811.214 kn, (pad od 16%) ukupni prihodi na 346.455.361 kn (pad od 12,3%), dok su se ukupni rashodi poduzeća smanjili za svega 4% na 346.455.361 kn. HG Spot je 2008 godinu završio u gubitku od 21.585.195 kn. Ranije je navedeno kako će HG Spot zbog niske likvidnosti, velikog iznosa obveza i usporedno s obvezama manjeg iznosa potraživanja morati povećavati prihode ili se zadužiti. Prihodi se nisu povećali nego se dogodilo upravo suprotno, pa se HG Spot zadužio izdajući komercijalne zapise u vrijednosti 55 milijuna kuna Zagrebačkoj banci. Uz to, kratkoročne obveze prema bankama su se povećale na 44 milijuna kuna (povećanje zaduženja od 18 mil. kuna), a dugoročne obveze prema bankama na 47 milijuna kuna (rast od 6,5 mil. kn). Dakle, HG Spot se u 2008. godini dodatno zadužio u iznosu od 105 milijuna kuna a prihodi od prodaje su pali uz naznake da će u 2009. godini dodatno pasti. Interesantno je da je usred takve situacije HG Spot u 2008. povećao iznose prosječnih mjesečnih neto plaća za svojih 231 zaposlenika sa 2800 kn na 4900 kn i time se udio troškova osoblja u ukupnim rashodima povećao sa 3,51% na 6,42%. Istovremeno se likvidnost poduzeća znatno smanjila, a po izračunu Altman Z' score-a HG Spot je postao prezadužen i insolventan. Profitabilnost poduzeća se toliko smanjila da je zarada prije kamata, poreza i amortizacije postala negativna i iznosila -6.160.069 kn, odnosno EBITDA marža je iznosila -1,78%.
Slom
Konačno su sredinom ove godine izašle prve vijesti u javnosti o mogućem bankrotu nekadašnjeg diva u sektoru maloprodaje IT opreme, potrošačke elektronike i bijele tehnike (koja je u prodajni asortiman uvedena u 2008 godini). U drugom tromjesečju 2009. HG Spot je objavio da je započeto zatvaranje naprofitabilnih prodajnih mjesta, a početkom rujna broj prodavaonica je smanjen sa 29 na 19 odnosno zatvoreno je 10 prodavaonica u manjim mjestima. U rujnu ove godine u medijima su izašle prve špekulacije o jako lošem financijskom stanju HG Spot-a, a špekuliralo se i o mogućoj prodaji tog poduzeća domaćem M San-u i inozemnom Mediamarktu, iako su kasnije takve najave odbačene. U prvih 6 mjeseci ove godine prihodi HG Spot-a su pali 45% i ostvaren je gubitak od 18 milijuna kuna, te je tadašnja uprava najavila znatna restrukturiranja. 29. rujna se u medijima oglasio i osnivač HG Spot-a, Hrvoje Prpić, koji je tada prvi put izjavio kako je trenutno loše stanje poduzeća rezultat lošeg menadžmenta, nerazumne ekspanzije prodajnih mjesta, širenja na prodaju asortimana bijele tehnike te preveliko zaduživanje u koje se nije uračunala mogućnost većeg pada prihoda od prodaje. Prijetnja stečaja postala je kruta realnost nakon što je objavljeno kako HG Spot nije uspio isplatiti dospjele komercijalne zapise u iznosu od 55 milijuna kuna, nakon čega je tom poduzeću blokiran žiro račun.
Restrukturiranje
Vjerovnici na čelu sa Zagrebačkom bankom su krajem listopada ove godine preuzeli kontrolu nad poduzećem HG Spot d.d.. 21. listopada objavljeno je da će se smijeniti cijela postojeća uprava, da će Hrvoje Prpić postati savjetnikom nove uprave, te da će u Nadzorni odbor ući tri predstavnika Zagrebačke banke kao najvećeg vjerovnika zajedno sa suvlasnicima Sašom Lončarom i Denisom Čejvanom. Sedam dana kasnije je odlukom nadzornog odbora Saša Lončar postao predsjednik Nadzornog odbora, Hrvoje Prpić je potvrđen kao savjetnik uprave, a na čelo tvrtke došao je Goran Češnovar iz M San grupe koji je i sam nekada radio za HG Spot. Objavljeno je da je sve to rezultat provedbe plana Zagrebačke banke kako bi se započelo temeljito restrukturiranje HG Spot-a, otvorile kreditne i druge financijske linije i kako bi se tako spasilo hrHG Spot od propasti.
Hrvoje Prpić je početkom studenog najavio da će se napustiti prodaja bijele tehnike te da će se prodajni asortiman sastojati primarno od računala, kućne elektronike i gadgeta, a krajem studenog ove godine počeo je proces potpunog restrukturiranja. Nova uprava se odlučila na gotovo potpunu prodaju zaliha kako bi prikupila novac za isplatu druge tranše komercijalnih zapisa od 55 milijuna kuna, što je rezultiralo velikim sniženjem cijena i općom rasprodajom u maloprodajnim objektima. Nakon što su dovršeni pregovori o otplati komercijalnih zapisa, Zagrebačka banka početkom prosinca odobrila daljnje financiranje poslovanja HG Spota u interesu reprogramiranja postojećih dugova, nabave kompletno novog asortimana robe i oživljavanja poslovanja. Zbog svih tih događanja cijena dionica HG Spot-a je prvo krajem studenoga naglo rasla na preko 90 kn po dionici, da bi potom 03. prosinca pala na cijenu od 46 kuna, a trenutno se drži na 60 kuna po dionici.
Ključni pomaci u restrukturiranju i pripremanju za „novi početak“ najavljeni su na tiskovnoj konferenciji 09. prosinca ove godine koju su održali Hrvoje Pripić i Goran Češnovar. Najavili su otpuštanje polovice od 228 radnika jer se ispostavilo da je ta polovica nepotrebna, najavili su dobavu od manjeg broja pouzdanih dobavljača, za razliku od principa nabavke najjeftinije robe, najavili su organiziranje periodičnih rasprodaja radi ubrzanja obrtaja zaliha i poboljšanja veze sa kupcima, te kompletan rebranding vizualnog identiteta. Uz to, objavili su da će se zatvoriti i sve ostale poslovnice u unutrašnjosti zemlje koje nisu bile profitabilne, a glavni prodajni centri sa inovativnim pristupom kupcima biti će centri u Zagrebu (Škorpikova i Av. Dubrovnik). HG Spot se počeo rješavati i tvrtki u svom vlasništvu, a prvo prodano poduzeće bilo je Senso plus d.o.o. koje je bilo servisno mjesto za elektroničke uređaje iz HG Spot-ove prodaje. Servis uređaje iz vlastite proizvodnje preuzeo je sam HG Spot, a za ostale uređaje kupci se moraju obratiti ovlaštenim servisima.
Sve u svemu, učinjen je izrazito velik zaokret u poslovanju i organizacijskoj strukturi poduzeća. Potezi u vidu restrukturiranja učinjeni su doslovno u zadnji tren i doveli su poduzeće pred priliku za potpuno novi početak, a bez njih bi HG Spot gotovo sigurno završio u stečaju.
Ono što se može naučiti iz ovog primjera je da ne postoji bezizlazna situacija čak i u uvjetima opće gospodarske krize i velikog pada potražnje, samo ako se problemi uoče na vrijeme i ako se poduzmu radikalni zaokreti u poslovanju poduzeća. Odluke o takvim promjenama nisu lake i često zahtijevaju promjenu cijele vodeće strukture poduzeća kako bi se unijela nova energija i svježe ideje, ali unatoč činjenici da takvi rezovi mogu spasiti poduzeće od propasti, oni ne dolaze bez troška. U slučaju HG Spot-a trošak njegovog spašavanja je 115 izgubljenih radnih mjesta odnosno dodatnih 115 ljudi koji ostaju bez posla. Ipak, i to je bolje nego da svih 228 ljudi ostane bez posla u slučaju stečaja i likvidacije.
Piše: Filip Šverer
www.avidus.hr
HG Spot d.d. je jedno od poduzeća koje se nakon dolaska pred bankrot naglo suočilo s kriznom realnosti i umjesto pasivnog nadanja u bolje sutra odlučnim poslovnim rezovima dovelo se u situaciju u kojoj ima šansu opstati, a možda i kroz godinu do dvije napredovati. Alternativa oštrim promjenama u poslovanju je bila stečaj a potom vjerojatno i likvidacija.
Uspon
Spot je osnovan 15.10.1994. godine iako je sa akivnim radom počeo tek 1997 godine. Osnivači su Hrvoje Prpić, Saša Lončar i Denis Čejvan. Hrvoje Prpić je prije dvije godine izašao iz vlasničke strukture, Saša Lončar trenutno drži 28,76% dionica poduzeća i najveći je pojedinačni dioničar, a Denis Čejvan drži 12,10% dionica. Od ostalih dioničara najvažnija je Zagrebačka banka koja je trenutni vlasnik 14,65% dionica, a manji vlasnici su Raiffeisen banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Mario Radinić, Ingra d.d. i mali dioničari. U samom početku HG spot je imao dva zaposlena, a prvi poslovni prostor bila je mala prostorija manja od 15 metara kvadratnih. Poduzeće se u početku bavilo sklapanjem i prodajom računala a već 1998 godine HG spot je, po objavama samog poduzeća, prodavao oko 150 računala mjesečno. Sljedeći svoj poslovni model fokusiran na prodaju računala i računalne opreme građanima, HG Spot je u periodu od 1998. do 2003. godine udvostručavao rast svoje prodaje iz godine u godinu da bi 2003. u velikoj poslovnoj zgradi od 3300 metara četvornih otvorio prvi veliki maloprodajni objekt za informatičku opremu na Aveniji Dubrovnik u Zagrebu, iznad kojeg je smještena i uprava. U kratkom roku se prodajni asortiman HG Spota proširio na potrošačku elektroniku i foto opremu, a zbog jačanja potražnje sa njihovim proizvodima i uslugama HG Spot je počeo otvarati poslovnice po cijeloj Hrvatskoj i kasnije u BiH i Srbiji. Do kraja 2007. HG Spot je imao mrežu od 30 poslovnica, iako su gotovo 70% prihoda činila prodajna mjesta na Aveniji Dubrovnik i u ulici Velimira Škorpika u Zagrebu, a poslovanje se znatno proširilo i na segment pravnih osoba i na dobavu informatičke opreme državnim institucijama.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta.
Osim Zagreba, strategija širenja radila se tako da se otvaralo po jedno maloprodajno mjesto u većim gradovima, a potom se krenulo i na manje gradove. Snažna ekspanzija poduprta konstantnim rastom prodaje proširila je poslovanje HG Spota na distribuciju računala i opreme preko poduzeća SENSOmikro, koje su kupili u 2006. godini, te na usluge sistemskog integriranja koje provodi tvrtka SENSOplus. Nadalje, HG Spot d.d. je 2007. osnovao poduzeće HG Spot nekretnine d.o.o. za poslovanje s nekretninama i organizaciju izvedbi projekata za zgrade. U kolovozu 2004. godine HG Spot je završio pretvorbu dioničko društvo, a godinu kasnije se vlasnici povlače iz uprave poduzeća. Tada je vodstvo nad poduzećem povjereno menadžerima na čelu s predsjednicom uprave Almom Curl. HG Spot se do dolaska nove uprave razvijao na rastu prihoda od temeljne djelatnosti, a to je prodaja informatičke opreme, računala i računalnih komponenti, dok je prava ekspanzija u smislu otvaranja lanca poslovnica, kupovanja nekoliko poduzeća i osnivanja poduzeća kćeri došla tek nakon što je nova uprava preuzela vodstvo.
Zadnja godina rasta poduzeća HG Spot d.d. dogodila se u 2007. godini, a to potvrđuju i financijski podaci. Ako gledamo po prihodima, u 2007. HG Spot je ostvario 387.872.567 kuna poslovnih prihoda od čeka su prihodi od prodaje činili dominantnih 98,11%. Ukupni prihodi poduzeća iznosili su 395.337.343 milijuna kuna, a dobit je iznosila 11.048.076 kuna. 200. godina bila je obilježena nastavkom snažnog rasta potražnje na IT tržištu u Hrvatskoj, a hardversko tržište je probilo vrijednost od tri milijarde kuna. Te godine očekivao se daljnji nezaustavljivi rast IT tržišta, procjene rasta BDP-a su još uvijek bile visoke, a naznake o mogućoj svjetskoj, pa time i domaćoj gospodarskoj krizi se još uvijek nisu pretjerano uzimale u obzir. Uz takva očekivanja, koja su pak temeljena na poslovanju iz prijašnjih godina, ne začuđuje što se u bilanci HG Spota mogu vidjeti znatni iznosi duga prema bankama i drugim financijskim institucijama.
Ranije objašnjeno širenje poslovanja nije se financiralo samo iz tekućih prihoda, nego se za to koristilo vanjsko financiranje i to prvenstveno financiranje od banaka. Ukupna pasiva HG Spot-a na kraju 2007 godine je iznosila 266.216.711 kn, od čega je na dugoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama otpadalo 41.891.045 kn a na iste kratkoročne obveze 28.962.686 kn. Ako izuzmemo vlasnički kapital koji je iznosio 52.952.156 kn, krediti i obveze prema financijskim institucijama činile su 33% ukupnih obveza, dok su ostatak većinom činile kratkoročne obveze prema dobavljačima (85.289.719 kn) i ostale obveze (52.539.666 kn). Ukupan dug je premašivao vlasnički kapital za čak 4,02 puta, iako je 2007. godine HG Spot još uvijek bio u „sivoj“ zoni između solventnosti i insolventnosti, a tome ide u prilog i izračun Altman Z' score-a koji je iznosio 1,73. Imovina poduzeća sastojala se većinom od kratkoročnih potraživanja od kupaca (46.156.187 kn), zaliha trgovačke robe (58.120.832 kn) i vlasničkih udjela kod povezanih poduzeća (95.269.548 kn). Zabilježena dugotrajna materijalna imovina je u usporedbi sa ostatkom imovine iznosila neznačajnih 4 milijuna kuna, a goodwill je procijenjen na malo više od 12 milijuna kuna.
Uz visoku zaduženost poduzeća, važno je usmjeriti pažnju na činjenicu da je zbroj obveza prema dobavljačima i ostalih kratkoročnih obveza premašivao iznos potraživanja od kupaca za gotovo 3 puta. To je bio prvi znak problema u poduzeću i jedino na što je uprava tada mogla računati je daljnji rast prodaje kako bi se financirale sve obveze, ili eventualno tražiti mogućnosti novog kratkoročnog zaduženja. Iznos zaliha od 58 milijuna kuna mogao je biti dostatan za neko vrijeme ukoliko bi poduzeće zaustavilo nove narudžbe radi otplate starih, ali niski faktori likvidnosti ukazivali su na moguće probleme s plaćanjima. Tekući omjer iznosio je 0,82, brzi omjer svega 0,48 a novčani omjer niskih 0,06. Brzi omjer govori da je HG Spot na kraju 2007. imao dovoljno kratkotrajne imovine bez zaliha da pokrije samo 48% kratkoročnih obveza, a novčani omjer govori da je s dostupnom gotovinom mogao pokriti samo 6% tih obveza.
Stope profitabilnosti su u 2007. godini još uvijek bile pozitivne (bruto profitna marža 10,28%, neto profitna marža 2,79%, EBITDA marža 4,87%, ROA 4,15%, ROE 20,87%,), a ako uzmemo u obzir već pojašnjen solidan rezultat prihoda od prodaje naizgled se činilo da je HG Spot stabilno poduzeće. No podaci o zaduženosti prema bankama, podaci velikoj izloženosti dugovanja prema dobavljačima i niska likvidnost ukazivali su na moguće probleme ukoliko bi poduzeće iskusilo nagli pad potražnje, pogotovo jer ima nizak kapital u odnosu na dugove i jer gotovo da i nema materijalne imovine koju bi moglo iskoristiti kao zalog za daljnja zaduživanja.
Snažan pad
Sredinom 2008. godine počelo se događati upravo ono na što HG Spot nije financijski gledano bio pripremljen: nastupila je financijska, a potom i gospodarska kriza u punom smislu koja je između ostaloga dovela do velikog pada potražnje za informatičkom opremom i potrošačkom elektronikom. To nije preveliko iznenađenje jer je logično da će građani odgoditi kupnju novog laptopa ili televizora ako imaju problema sa plaćanjem tekućih računa i nužnih životnih potreba, a slično vrijedi i za poduzeća. IDC (IDC Adriatics), velika međunarodna konzultantska kuća u polju IT-a i telekomunikacija, objavila je da je u 2008 .godini još uvijek bilo rasta u vrijednosti IT tržišta u Hrvatskoj. To tržište je dosegnulo vrijednost od 6,63 milijarde kuna, a na hardversko tržište otpadalo je 3,56 milijarde kuna. Nedavno objavljena predviđanja za konačan rezultat 2009. godine govore da će IT tržište pasti za čak 15% odnosno na oko 5,63 milijarde, a u 2010. se očekuje pad od dodatnih 5%. Najgore u ovoj godini nastupilo je u drugom i trećem kvartalu, a to potvrđuje i 30-postotni pad prodanih osobnih računala u trećem ovogodišnjem kvartalu.
Poslovni prihodi poduzeća HG Spot d.d. su se u 2008. godini smanjili na 325.811.214 kn, (pad od 16%) ukupni prihodi na 346.455.361 kn (pad od 12,3%), dok su se ukupni rashodi poduzeća smanjili za svega 4% na 346.455.361 kn. HG Spot je 2008 godinu završio u gubitku od 21.585.195 kn. Ranije je navedeno kako će HG Spot zbog niske likvidnosti, velikog iznosa obveza i usporedno s obvezama manjeg iznosa potraživanja morati povećavati prihode ili se zadužiti. Prihodi se nisu povećali nego se dogodilo upravo suprotno, pa se HG Spot zadužio izdajući komercijalne zapise u vrijednosti 55 milijuna kuna Zagrebačkoj banci. Uz to, kratkoročne obveze prema bankama su se povećale na 44 milijuna kuna (povećanje zaduženja od 18 mil. kuna), a dugoročne obveze prema bankama na 47 milijuna kuna (rast od 6,5 mil. kn). Dakle, HG Spot se u 2008. godini dodatno zadužio u iznosu od 105 milijuna kuna a prihodi od prodaje su pali uz naznake da će u 2009. godini dodatno pasti. Interesantno je da je usred takve situacije HG Spot u 2008. povećao iznose prosječnih mjesečnih neto plaća za svojih 231 zaposlenika sa 2800 kn na 4900 kn i time se udio troškova osoblja u ukupnim rashodima povećao sa 3,51% na 6,42%. Istovremeno se likvidnost poduzeća znatno smanjila, a po izračunu Altman Z' score-a HG Spot je postao prezadužen i insolventan. Profitabilnost poduzeća se toliko smanjila da je zarada prije kamata, poreza i amortizacije postala negativna i iznosila -6.160.069 kn, odnosno EBITDA marža je iznosila -1,78%.
Slom
Konačno su sredinom ove godine izašle prve vijesti u javnosti o mogućem bankrotu nekadašnjeg diva u sektoru maloprodaje IT opreme, potrošačke elektronike i bijele tehnike (koja je u prodajni asortiman uvedena u 2008 godini). U drugom tromjesečju 2009. HG Spot je objavio da je započeto zatvaranje naprofitabilnih prodajnih mjesta, a početkom rujna broj prodavaonica je smanjen sa 29 na 19 odnosno zatvoreno je 10 prodavaonica u manjim mjestima. U rujnu ove godine u medijima su izašle prve špekulacije o jako lošem financijskom stanju HG Spot-a, a špekuliralo se i o mogućoj prodaji tog poduzeća domaćem M San-u i inozemnom Mediamarktu, iako su kasnije takve najave odbačene. U prvih 6 mjeseci ove godine prihodi HG Spot-a su pali 45% i ostvaren je gubitak od 18 milijuna kuna, te je tadašnja uprava najavila znatna restrukturiranja. 29. rujna se u medijima oglasio i osnivač HG Spot-a, Hrvoje Prpić, koji je tada prvi put izjavio kako je trenutno loše stanje poduzeća rezultat lošeg menadžmenta, nerazumne ekspanzije prodajnih mjesta, širenja na prodaju asortimana bijele tehnike te preveliko zaduživanje u koje se nije uračunala mogućnost većeg pada prihoda od prodaje. Prijetnja stečaja postala je kruta realnost nakon što je objavljeno kako HG Spot nije uspio isplatiti dospjele komercijalne zapise u iznosu od 55 milijuna kuna, nakon čega je tom poduzeću blokiran žiro račun.
Restrukturiranje
Vjerovnici na čelu sa Zagrebačkom bankom su krajem listopada ove godine preuzeli kontrolu nad poduzećem HG Spot d.d.. 21. listopada objavljeno je da će se smijeniti cijela postojeća uprava, da će Hrvoje Prpić postati savjetnikom nove uprave, te da će u Nadzorni odbor ući tri predstavnika Zagrebačke banke kao najvećeg vjerovnika zajedno sa suvlasnicima Sašom Lončarom i Denisom Čejvanom. Sedam dana kasnije je odlukom nadzornog odbora Saša Lončar postao predsjednik Nadzornog odbora, Hrvoje Prpić je potvrđen kao savjetnik uprave, a na čelo tvrtke došao je Goran Češnovar iz M San grupe koji je i sam nekada radio za HG Spot. Objavljeno je da je sve to rezultat provedbe plana Zagrebačke banke kako bi se započelo temeljito restrukturiranje HG Spot-a, otvorile kreditne i druge financijske linije i kako bi se tako spasilo HG Spot od propasti.
Hrvoje Prpić je početkom studenog najavio da će se napustiti prodaja bijele tehnike te da će se prodajni asortiman sastojati primarno od računala, kućne elektronike i gadgeta, a krajem studenog ove godine počeo je proces potpunog restrukturiranja. Nova uprava se odlučila na gotovo potpunu prodaju zaliha kako bi prikupila novac za isplatu druge tranše komercijalnih zapisa od 55 milijuna kuna, što je rezultiralo velikim sniženjem cijena i općom rasprodajom u maloprodajnim objektima. Nakon što su dovršeni pregovori o otplati komercijalnih zapisa, Zagrebačka banka početkom prosinca odobrila daljnje financiranje poslovanja HG Spota u interesu reprogramiranja postojećih dugova, nabave kompletno novog asortimana robe i oživljavanja poslovanja. Zbog svih tih događanja cijena dionica HG Spot-a je prvo krajem studenoga naglo rasla na preko 90 kn po dionici, da bi potom 03. prosinca pala na cijenu od 46 kuna, a trenutno se drži na 60 kuna po dionici.
Ključni pomaci u restrukturiranju i pripremanju za „novi početak“ najavljeni su na tiskovnoj konferenciji 09. prosinca ove godine koju su održali Hrvoje Pripić i Goran Češnovar. Najavili su otpuštanje polovice od 228 radnika jer se ispostavilo da je ta polovica nepotrebna, najavili su dobavu od manjeg broja pouzdanih dobavljača, za razliku od principa nabavke najjeftinije robe, najavili su organiziranje periodičnih rasprodaja radi ubrzanja obrtaja zaliha i poboljšanja veze sa kupcima, te kompletan rebranding vizualnog identiteta. Uz to, objavili su da će se zatvoriti i sve ostale poslovnice u unutrašnjosti zemlje koje nisu bile profitabilne, a glavni prodajni centri sa inovativnim pristupom kupcima biti će centri u Zagrebu (Škorpikova i Av. Dubrovnik). HG Spot se počeo rješavati i tvrtki u svom vlasništvu, a prvo prodano poduzeće bilo je Senso plus d.o.o. koje je bilo servisno mjesto za elektroničke uređaje iz HG Spot-ove prodaje. Servis uređaje iz vlastite proizvodnje preuzeo je sam HG Spot, a za ostale uređaje kupci se moraju obratiti ovlaštenim servisima.
Sve u svemu, učinjen je izrazito velik zaokret u poslovanju i organizacijskoj strukturi poduzeća. Potezi u vidu restrukturiranja učinjeni su doslovno u zadnji tren i doveli su poduzeće pred priliku za potpuno novi početak, a bez njih bi HG Spot gotovo sigurno završio u stečaju.
Ono što se može naučiti iz ovog primjera je da ne postoji bezizlazna situacija čak i u uvjetima opće gospodarske krize i velikog pada potražnje, samo ako se problemi uoče na vrijeme i ako se poduzmu radikalni zaokreti u poslovanju poduzeća. Odluke o takvim promjenama nisu lake i često zahtijevaju promjenu cijele vodeće strukture poduzeća kako bi se unijela nova energija i svježe ideje, ali unatoč činjenici da takvi rezovi mogu spasiti poduzeće od propasti, oni ne dolaze bez troška. U slučaju HG Spot-a trošak njegovog spašavanja je 115 izgubljenih radnih mjesta odnosno dodatnih 115 ljudi koji ostaju bez posla. Ipak, i to je bolje nego da svih 228 ljudi ostane bez posla u slučaju stečaja i likvidacije.
Piše: Filip Šverer
www.avidus.hr
Izvor: Lider press
28.12.2009. 20:14
