Intervju: Zoran Kordić

E-prijava – brže i jednostavnije

Nadogradnjom i unapređenjem mrežne infrastrukture učinjena su kvalitetna poboljšanja na području sigurnosti, dostupnosti i veće propusnosti na svih 120 lokacija na području cijele države

Za korištenje usluga e-prijave potrebno je imati FININU pametnu karticu s elektroničkim potpisom i čitač kartica, a potrebno je popuniti i predat pristupni list.

Prilikom razvoja usluge e-prijava jedan od izazova bio je osmisliti sustav sigurnosti podataka, jer sustav elektroničkih prijava radi s vrlo osjetljivim podacima za koje bi mogla postojati određena namjera zlouporabe.

Novom elektroničkom uslugom podiže se kvaliteta poslovanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i prate razvojni trendovi u Europi i svijetu. Cijeli je projekt ostvaren u suradnji s Financijskom agencijom (Fina), a pristup usluzi omogućen je korištenjem FINA e-kartice. Uz napredne tehnološke mogućnosti mnogobrojna papirnata dokumentacija, zahtjevi i tiskanice polako postaju prošlost, a elektroničko poslovanje postaje prioritet i poslovanje budućnosti. O tome smo razgovarali sa Zoranom Kordićem, pomoćnikom ravnatelja hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje zaduženog za organizaciju i i razvoj informatičke djelatnosti Zavoda.

Info Trend: Koji su glavni ciljevi informatizacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Zoran Kordić: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je, kako bi odgovorio zahtjevima vremena i potrebama osiguranika i korisnika, pokrenuo proces transformacije u modernu javnu ustanovu mirovinskog osiguranja. Preustroj Zavoda provodi se realizacijom više projekata s ciljem poboljšanja poslovnih procesa (temeljnih i potpornih) radi pružanja brže, točnije i kvalitetnije usluge korisnicima. U tu svrhu proveden je projekt reinženjeringa poslovnih procesa (BPR) čiji su rezultati temelj za provedbu ostalih projekata, primjerice stvaranja nove procesno usmjerene organizacije na temelju redizajniranih poslovnih procesa.
Zadatak informatičke djelatnosti u Zavodu je da suvremenim informacijsko – komunikacijskim tehnologijama podrži poslovne potrebe u cilju transformacije i poboljšanja poslovanja Zavoda. U tu svrhu pokrenuti su važni projekti koji imaju za svrhu osposobiti informatiku na tehnološkom, organizacijskom i ljudskom području za davanje kvalitetnih i brzih usluga poslovnom sustavu. Unapređenje računalno-komunikacijske infrastrukture ima za cilj osigurati visok stupanj usklađenosti IT djelatnosti s poslovnim potrebama Zavoda osiguravajući visoku pouzdanost, dostupnost i sigurnost sustava. Također, cilj nam je postići što viši stupanj zadovoljstva korisnika informatičkih usluga, te potaknuti inovacije u poslovnom sustavu korištenjem mogućnosti novih tehnologija. Smatram da će ove promjene, uvođenjem naprednih tehnologija, stvoriti atraktivnu okolinu za zapošljavanje novih kadrova u Zavodu unatoč činjenici manjih plaća u javnom sektoru.

IT: Što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dobio nedavnom nadogradnjom i unapređenjem ICT sustava?
Kordić: ICT sustav Zavoda unaprijeđen je na nekoliko područja: Uvođenje novog razvojnog okuženja utemeljenog na servisno orijentiranoj arhitekturi (SOA) koja u sprezi s novim metodološkim pristupom u razvoju (Rational Unified Process – RUP) omogućuje informatici pružanje programskih usluga koje će se koristiti za potporu tekućim poslovnim procesima, te bržu i jednostavniju nadogradnju postojećih i razvoja novih usluge. Nadogradnjom i unaprjeđenjem mrežne infrastrukture učinjena su kvalitetna poboljšanja na području sigurnosti, dostupnosti i veće propusnosti na svih 120 lokacija na području cijele države. Realizacijom ovog projekta, izgrađena je potpuno konvergentna mreža Zavoda, tj. jedinstvena prijenosna platforma za sve vrste prometa i usluga, kako unutar pojedinih lokacija tako i između svih lokacija Zavoda, temeljena na IP infrastrukturi. Nova IT rješenja na području DMS i ERP sustava, koja su trenutno u postupku uvođenja, ovim poboljšanjima dobila su prijeko potrebnu i kvalitetnu infrastrukturu za uspješnu implementaciju. Novo središnje računalo (mainframe) koje je u veljači ove godine stavljeno u funkciju, treća je važna sastavnica i okosnica inovacijskog ciklusa unaprjeđenja ICT sustava Zavoda kojim smo dobili modernu i sigurnu IT platformu. Uvođenje prethodno navedenih tehnologija zahtijeva promjene i u načinu upravljanja informatičkom tehnologijom, te se stoga radi na novom organizacijskom i funkcionalnom preustroju informatičke djelatnosti Zavoda, kao važnom preduvjetu za učinkovitu primjenu suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

IT: Primjena ICT rješenja koja se temelje na suvremenim tehnologijama ključan su činitelj učinkovitom djelovanju modernih javnih ustanova koje su na usluzi građanima. Navedite nekoliko praktičnih primjera usluga?

Kordić: U Zavodu smo dosta rano prepoznali mogućnosti koje nude suvremene ICT tehnologije i mogućnost njihove primjene u otvaranju HZMO-a prema korisnicima svojih usluga. Tako je tijekom 2004. godine ponuđena prva usluga preko interneta koje je omogućila našim osiguranicima uvid u vlastite podatke o prijavama i odjavama na osiguranje, o stažu osiguranja i trenutnom statusu zahtjeva upućenih u HZMO. Nuđenjem usluge e-mirovinsko u lipnju 2006. godine pokrenuto je elektroničko poslovanje. Ovom uslugom poslodavcima je omogućeno da korištenjem elektroničkog dokumenta (e-prijave) i PKI infrastrukture prijave i odjave svoje radnike na mirovinsko osiguranje kao i da učine sve promjene tijekom osiguranja. Najnovija usluga iz područja e-poslovanja koju nudimo od kraja 2008. godine omogućuje osiguranicima da upute zahtjev za pretkompletiranje podataka radi bržeg donošenja rješenja o mirovini. Također postoji usluga koja omogućuje informativni izračun mirovine na osnovi trenutno evidentiranih podataka u bazama Zavoda.

IT: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje putem usluge e-prijave omogućava elektroničko poslovanje između Zavoda i korisnika njegovih usluga. Recite nešto o tome?
Kordić: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je u sklopu modernizacije i preustroja, a u okviru projekta e-Hrvatska, uveo elektroničko poslovanje e-Mirovinsko, te je kao prvu uslugu preko Internetske stranice www.mirovinsko.hr omogućio podnošenje elektroničke prijave. Uz klasični način podnošenja prijave na mirovinsko osiguranje dolaskom korisnika na šalter Zavoda i ručnim popunjavanjem tiskanice prijave, ovom uslugom prijavu je moguće podnijeti putem interneta, popunjavanjem elektronički pribavljene tiskanice, ovjerom kvalificiranim elektroničkim potpisom, te u konačnici i slanjem elektroničkim putem.
Korištenjem usluge e-prijave, elektroničkim se putem može prijaviti početak i sve promjene tijekom poslovanja, te prijaviti radnike i sve promjene i prestanak osiguranja za njih.
Također je korisnicima usluge omogućen pregled i praćenje statusa poslanih e-prijava, preuzimanje obavijesti o pogreškama i razlozima nezaprimanja poslanih e-prijava, te dostavu dokumentacije koja se prilaže e-prijavi u digitalnom obliku.
Usluga e-prijave omogućava jednostavnije poslovanje, uštedu vremena i mogućnost obavljanja prijave brže, izravno iz vlastitog ureda ili doma 24 sata dnevno, u vrijeme kada to njima odgovara, a za korištenje ove usluge potrebno je imati FININU pametnu karticu s elektroničkim potpisom i čitač kartica, te je potrebno popuniti i predat pristupni list.

IT: Kažite nešto o sigurnosti e-poslovanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje?
Kordić: Prilikom razvoja usluge e-prijava jedan od izazova bio je osmisliti sustav sigurnosti podataka jer sustav elektroničkih prijava radi s vrlo osjetljivim podacima za koje bi mogla postojati određena namjera zlouporabe. E-prijava je elektronički dokument koji predstavlja javnu ispravu i kao takav mora ispuniti sigurnosne zahtjeve kao što su privatnost, cjelovitost, vjerodostojnost, neporecivost.
Navedeni sigurnosni zahtjevi ispunjeni su korištenjem PKI infrastrukture Financijske agencije (FINA-e) koja je ujedno i kvalificirani ovjerovitelj svih certifikata koji se koriste u sustavu e-prijava. Korisnici usluge posjeduju FINA smart karticu ili ZABA B2G karticu na kojoj se nalaze normalizirani i kvalificirani certifikat. Normalizirani certifikat se koristi za potrebe autentifikacije i za enkripciju elektroničkog dokumenta (e-prijave, elektroničkog obrasca) prilikom slanja preko SSL protokola. Kvalificirani certifikat služi za potpis e-prijave, sadrži napredan elektronički potpis i razne identifikacijske podatke koji su propisani Zakonom o elektroničkom potpisu. Napredni elektronički potpis unutar kvalificiranog certifikata ima značenje neporecivosti.
Sustav je javno dostupan, ali je prije rada potrebno popuniti pristupni list i predati ga na šalteru područne službe HZMO-a gdje će se podaci o korisniku unijeti u repozitorij korisnika usluge koji služi za autorizaciju. Preuzimanje praznih obrazaca (e-prijava) dopušteno je samo registriranim korisnicima servisa, svaki prazni obrazac je potpisan autorskim potpisom tako da korisnici mogu provjeriti u svakom trenutku koriste li ispravne obrasce Zavoda. Prilikom obrade poslanih obrazaca (e-prijava) na serveru provodimo kontrole na dvije razine: najprije se kontroliraju svojstva elektroničkog dokumenta, tj. je li u PDF formatu, je li odgovarajuće verzije i je li potpisan odgovarajućim autorskim certifikatom, nakon toga slijedi provjera valjanosti potpisa korisnika i je li bilo promjene podataka nakon potpisa korisnika. Ako su sve prethodne provjere točne pristupa se autorizaciji odnosno provjeri je li potpisnik ima pravo slati elektroničke dokumente za određenu pravnu osobu.

IT: Koje je informatičke projekte Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje planirao za 2009. godinu i kako iz današnje perspektive ocjenjujete mogućnost njihove provedbe?
Kordić: Na području informatičkih tehnologija i informacijskih sustava Zavod, u skladu sa strateškim planom razvoja informacijsko - komunikacijskih tehnologija, provodi inovacijski ciklus. Osnovni cilj inovacijskog ciklusa je izgradnja tehnološke infrastrukture koja će podržati provedbu preustroja Zavoda modernizacijom aplikativnih rješenja za podršku poslovnom sustavu, uvođenjem aplikativnih rješenja za elektroničko upravljanje dokumentima u poslovanju (ESUD) i integralno upravljanje resursima zavoda (ERP).
Projekte koje bih posebno izdvojio su: projekt izgradnje nove aplikacije za potporu poslovnim procesima u novoj razvojnoj okolini na načelima SOA arhitekture. Posao obuhvaća izgradnju aplikacije za podršku temeljnom procesu donošenja rješenja, kao i informatizaciju procesa koji trenutačno nisu računalno podržani, a vrlo su važni za poslovanje Zavoda; pilot projekt uvođenja sustava upravljanja dokumentacijom; projekt fizičke konsolidacije i virtualizacije poslužitelja i uvođenje SAN (Storage Area Network) arhitekture, a u cilju učinkovitije upotrebe postojećih računalnih resursa; izrada idejnog i izvedbenog projekta za uvođenje novih tehničkih rješenja za standardizaciju, integraciju i optimizaciju računalnih papirnih izlaza, koji će između ostalog obuhvatiti postupak upravljanja ispisom; projekt uvođenja sustava upravljanja materijalnim i financijskim poslovanjem (ERP)

IT: Što je u procesu štednje ostavljeno za iduću godinu, a što smatrate neophodnim da se ne bi prekinuli procesi informatizacije Hrvatskoga mirovinskog zavoda?
Kordić: Zavod je donio mjere štednje, te smo pri definiranju mjera jako vodili računa o „rezanju“ proračuna za informatičke projekte, imajući na umu da smanjivanje troškova za informatičke projekte ne mora uvijek rezultirati i stvarnim uštedama. Kako je uštede moguće postići na području hardvera, softvera i poslovnih rješenja, pri izboru područja na kojem će se najviše uštedjeti odlučili smo se za smanjenu nabavu hardvera i softvera. Cilj je bio da se nastave dalje financirati projekti važni za poslovanje Zavoda i koji donose inovativne promjene, kao npr. sustav za upravljanje dokumentima (ESUD) i ERP sustav. Također, nastavljamo s projektima koji donose bolje korištenje resursa i izravno smanjenje troškova kao što je projekt virtualizacije poslužitelja i uvođenje sustava za upravljanje papirnim izlazima.

IT. Recite nešto o DMS sustavu koji je svibnju ove godine pušten u produkcijski rad u Središnjoj službi u Zagrebu i Područnoj službi u Splitu?
Kordić: U okviru pilot-projekta ESUD (Elektronički Sustav Upravljanja Dokumentima) koji se provodi u Zavodu istražena su nova rješenja uz pretpostavku korištenja suvremenih komunikacijskih i informacijskih tehnologija.
Tri su glavna strateška cilja ovog projekta:
1. osigurati dugoročnu sposobnost sustava da trajno pohranjuje svu relevantnu dokumentaciju o osiguranicima, korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja kao i poslovnu dokumentaciju
2. bitno povećati iskoristivost pohranjenih podataka radi postizanja maksimalne učinkovitosti kod rješavanja statusa osiguranika, korisnika prava iz mirovinskog osiguranja i u poslovanju Zavoda
3. smanjiti operativne troškove pohranjivanja i korištenja tih podataka.

U ovoj fazi pilot-projekta (u produkciji od svibnja 2009.) osigurana je podrška ostvarivanju prava iz mirovinskog sustava u cjelinama koje se odnose na obradu zahtjeva za mirovinu, upravljanje digitalnim spisom, te integraciju ESUD-a u postojeći informatički sustav Zavoda.
Ovim pilot projektom koji je realiziran u Područnoj službi u Splitu i u Središnjoj službi Zavoda obrađen je dio temeljnih procesa Zavoda, poput ostvarivanja prava na prijevremenu i starosnu mirovinu, te obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika. Navedeni procesi obrađuju u nekoliko organizacijskih jedinica kao što su uredsko poslovanje, matična evidencija, ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje, te isplata mirovinskih primanja. Obrada papirnih dokumenata riješena je dodjelom pripadajućeg bar-coda i skeniranjem. Tako obrađeni dokumenti smještaju se u "virtualni" spis osobe i formiraju predmet. Cijeli niz aktivnosti u postupanju s predmetom je automatiziran, kao što su aktivnosti "terećenje" i "dostava", a osigurana je i izrada svih potrebnih elektroničkih dokumenata korištenjem repozitorija tiskanica.
Implementacija ESUD-a riješila je problem "ovisnosti" o fizičkom spisu i osigurala dostupnost spisa istodobno svim radnicima s potrebnim ovlaštenjima, a ne samo jednom sudioniku. Također omogućila je veliku razinu automatizacije obuhvaćenih potpornih procesa, visok stupanj kontrole nad procesom, istodobnu obradu više zahtjeva u istom spisu u odnosu na sadašnju (jedan po jedan), brzi protok dokumentacije, te optimizaciju resursa Zavoda (kao primjerice uštedu na papirnim ispisima, arhivskom prostoru, prijepisu, poštanskim troškovima, vremenu).

Razgovarao Petar Bukovac
 

"Najnovija usluga iz područja e-poslovanja koju nudimo od kraja 2008. godine omogućuje informativni izračun mirovine na osnovi trenutno evidentiranih podataka u bazama Zavoda", istaknuo je Zoran Kordić

6.7.2009.