Infotrend online

InfoTrend: Gospodine Bekić, zbog čega ste se razišli s CARNetom?
Bekić: Prije biste to trebali pitati CARNet, a ne Srce. Što se tiče Srca, mi nismo željeli da dođe do prekida suradnje. Ipak, moram reći da je taj raskid bio najavljen od strane sadašnje Uprave CARNeta u trenutku kada je ona bila imenovana prije više od četiri godine. Hoće li ova promjena dovesti do veće racionalizacije hrvatske akademske i istraživačke mreže te hoće li dovesti do veće kvalitete, to sigurno trebate pitati njih. Prema onome što mi znamo, u ovih 18 godina mreža je uspješno građena, uspješno održavana i vjerujemo da kvaliteta i način na koji smo mi to radili nije razlog zbog kojeg je CARNet donio odluku da se to mijenja.

IT: Imate li informacije hoće li brigu o CARNetovoj mreži umjesto vas raditi netko drugi, ili će oni sami brinuti o svojoj mreži?
Bekić: To više nije u našoj domeni. Ono što mi znamo iz kontakata s CARNetom jest to da su formirali ekipu svojih ljudi koja će se brinuti o mreži, a hoće li se oni oslanjati i na neke druge partnere ne znam.
Želja je Srca da barem sudjeluje u osmišljavanju i ostvarivanju novih razvojnih iskoraka mreže, za kojima sigurno već i sada postoji potreba.
 

IT: U Srcu se i dalje nalazi čvor međunarodne paneuropske mreže GÉANT, putem kojeg se CARNet povezuje na tu značajnu infrastrukturu. Kako će se to sada rješavati?
Bekić: Ne očekujemo da tu može biti nekih problema. Mi ćemo s CARNetom sklopiti sporazum temeljem kojega će komunikacijska oprema CARNetovog čvora u Srcu i dalje fizički ostati u našoj zgradi te će biti povezana i na GÉANT-ov čvor i na CIX (Croatian Internet eXChange), koji se također nalazi u Srcu. Bez obzira na raskid ovoga ugovora, tim ljudi koji se bavi računalnim mrežama u Srcu, opstat će i bez ugovora s CARNetom. Naime, nedvojbeno je da u našoj zajednici postoji mnogo poslova vezanih uz mrežu, tako da će naša ekipa mrežara, osim što će se i dalje brinuti za GÉANT-ov čvor i osiguravati rad CIX-a, imati dosta posla. U Srcu se nalazi veliki broj računalnih sustava od kojih su neki jako specifični. To je, recimo, računalni klaster Isabella ili Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (CRO NGI) koji se oslanjaju i na pouzdan rad napredne lokalne mreže Srca no također ovise od nacionalne mreže, tako da se tu nastavlja naša suradnja s CARNetom. I na kraju, mi ćemo svoje „mrežarsko” znanje dijeliti s kolegama i ustanovama akademske zajednice. Srce je već u ovom trenutku vrlo aktivno te pomaže mnogim fakultetima da projektiraju i grade nove generacije svojih lokalnih mreža, a značajan je i angažman Srca kao mrežnog operativnog centra kampusa Borongaj. Nastavit će se i suradnja Srca u istraživačkim skupinama GÉANT projekta, kao i uloga Srca u održavanju europskog roaming sustava Eduroam.
 

IT: Hoće li prestanak suradnje s CARNETom imati i financijske posljedice za Srce?
Bekić: Svakako da hoće jer su kroz ugovore s CARNetom bila osiguravana dodatna sredstva za plaće zaposlenih na određeno vrijeme, za naše vanjske suradnike-studente i za prekovremeni rad stalno zaposlenih. Prestankom ugovora s CARNetom prestaje pritjecanje tih dodatnih prihoda pa vanjske suradnike nećemo moći angažirati u istoj mjeri. Inače, redovita djelatnost Srca financira se iz državnog proračuna, a za cijeli niz djelatnosti koje Srce radi postoje ugovori za razvoj ili dodatne poslove. Ti ugovori su dosad postojali s CARNetom, a postoji i nekoliko sličnih ugovora s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Prihodi Srca iz državnog proračuna su između 24 i 28 milijuna kuna godišnje, prihodi od CARNeta bili su između 2 i 3 milijuna kuna, a prihodi od Ministarstva za razvojne poslove isto toliko. Dakle vanjski prihodi su oko 20 posto, a kad govorimo o prihodima od CARNeta onda je to prethodne godine bilo oko 10 posto svih naših prihoda.
 

IT: Mnogi projekti započeti i ostvareni u Srcu upisani su u ljetopise hrvatske informatike. Recite mi kako je sve počelo?
Bekić: Kad se Srce osnivalo 1971. godine, među osnivačkim dokumentima se spominje mreža koja treba povezati akademsku zajednicu, i u tom su smislu osnivači Srca bili vizionari koji su predvidjeli ono što će se događati 90-ih i nakon 2000. godine. Dakle, kad je Srce izgrađeno bilo je osmišljeno i kao ustanova koja je središte akademske mreže. Prvo veliko računalo koje je nabavljeno imalo je svoju terminalsku mrežu na fakultetima Zagrebačkog sveučilišta i na Institutu Ruđer Bošković, ali su terminali bili i u Rijeci, Splitu i Osijeku. U tom smislu, već početkom sedamdesetih godina Srce se nametnulo kao središte „mreže”. Srce je prije dolaska interneta sudjelovalo u mnogim europskim projektima koji su postavili temelje za europsku mrežu. To su bili takozvani COST projekti, a Srce je bilo sudionikom akademske mreže u bivšoj državi koja je zaživjela, ali je ta mreža bila daleko od onoga što mi danas prepoznajemo kao svjetsku mrežu. Prva mreža slična današnjem internetu zaživjela je u Hrvatskoj potkraj osamdesetih, početkom devedesetih, kada je u Srcu uspostavljen čvor BITNET mreže. BITNET mreža je jedna od preteča interneta u Europi i prva je mreža koja je našim znanstvenicima, ljudima iz Srca i s cijelog Sveučilišta i akademskih instituta, po prvi put omogućila da razmjenjuju poruke (e-mail) s ljudima u svijetu. Nije zanemarivo to da su se preko BITNET mreže intenzivno razmjenjivale poruke sa znanstvenicima u svijetu, s informacijama o svemu što se u Hrvatskoj događalo početkom devedesetih godina.
Važan događaj za povijest „mrežarstva” u Srcu svakako je činjenica da je početkom devedesetih godina tadašnje Ministarstvo znanosti i tehnologije donijelo odluku da treba započeti s gradnjom internetske mreže u Hrvatskoj. Idejni začetnici te ideje bili su profesor Jeren koji je tada bio pomoćnik u Ministarstvu, a kasnije i ministar, te njegov bliski suradnik magistar Predrag Pale. Oni su okupili ekipu u kojoj su bile i kolege iz Srca: Ivan Marić i Velimir Vujnović, i još nekoliko kolega sa zagrebačkih fakulteta. To je bila ljudska jezgra koja je pokrenula projekt CARNeta. Za operativnu izgradnju CARNeta bilo je zaduženo Srce. Sve su to izveli zaposlenici Srca, u našoj zgradi. Zbog toga ovaj razlaz s CARNetom ima i jedno emocionalno značenje jer se zapravo radi o nečemu što je nastalo i što se dugi niz godina gradilo u Srcu.

IT: Recite mi nešto o temeljnoj ulozi Srca i stručnim tečajevima?
Bekić: Prva i ključna uloga je osigurati suvremenu i naprednu infrastrukturu za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Druga je obrazovanje i pomoć korisnicima informacijskih tehnologija, a treća su savjetodavne usluge i dijeljenje znanja iz područja primjene tih tehnologija. Srce je nastalo kao ustanova koja akademskoj zajednici osigurava računalnu snagu, i ta je osnovna uloga prisutna i danas kroz naš računalni klaster Isabella i čvorišta GRID infrastrukture, koji su značajni računalni resursi dostupni svim znanstvenicima i članovima akademske zajednice. Ali danas Srce gradi i osigurava i niz drugih komponenti onoga što zovemo suvremena e-infrastruktura.
Što se tiče obrazovne uloge, prvi tečajevi Srca počeli su se održavati već u siječnju 1972. godine. Od samog početka osnivači Srca su bili svjesni da nije dovoljno imati samo tehnologiju već da treba osigurati i obrazovne programe za korisnike tehnologije. Dakle, taj kontinuitet obrazovanja traje od samog osnivanja Srca. Danas Srce ima čitavu lepezu obrazovnih programa. Poznati smo po osnovnim tečajevima koji su besplatni za studente. Osim njih, u Srcu se održava i cijeli niz licenciranih tečajeva za profesionalce u struci. Tako Srce održava tečajeve iz programa CISCO mrežne akademije, a održava i službene Microsoftove tečajeve za osobe koje se žele specijalizirati na području primjene Microsoftovih alata, što je takozvana Microsoftova akademija. Srce održava Linux tečajeve za one osobe koje žele biti stručni, odnosno steći certifikate u području otvorenog sustava Linux. Dakle, imamo cijeli niz obrazovnih i specijalističkih programa. U Srcu isto tako djeluje nešto što zovemo ispitni centar za one koji žele polagati ispite i steći međunarodno priznate diplome ili certifikate, poput ECDL diploma ili CISCO ili Microsoft industrijskih certifikata.

IT: Početkom svibnja počinje tečaj CISCO akademije mrežnih tehnologija. Možete li nešto reći o tome tečaju?
Bekić: CISCO akademija je međunarodni program koji traje 4 semestra po 70 sati. Dio tih programa se održava tehnologijom e-učenja, dio se održava na način da ljudi dolaze u zgradu Srca i zajedno s našim predavačima imaju praktične vježbe na mrežnim uređajima. Iako mi nismo jedini u Hrvatskoj koji držimo taj program, postali smo prepoznatljivi po tome što nudimo kvalitetan program održavanja, a koji daje osnovna i temeljna znanja da se savladaju mrežne tehnologije i da polaznici mogu polagati ispite za industrijske i Cisco certifikate.

IT: Koje poslove Srca bi posebno izdvojili u kontekstu djelatnosti Srca na osiguravanju novih tehnologija u znanosti i obrazovanju?
Bekić: Danas se uglavnom smatra da u sustavu znanosti i obrazovanja koji se sve više temelji na suradnji znanstvenika i dijeljenju zajedničkih resursa, postoje dvije temeljne infrastrukture. Jedna je računalno-komunikacijska mreža, kao dio svjetske internetske mreže. Srce je u prethodnih 18 godina značajno doprinijelo da u Hrvatskoj postoji takva mreža.
A druga temeljna infrastruktura je GRID infrastruktura. To je „mreža” računalnih klastera i podatkovnih elemenata, u nekom smislu nadgradnja ili nova generacija interneta. Ono što je važno za Hrvatsku jest to da mi tu „mrežu” za Hrvatsku imamo i da je ona povezana sa sličnim europskim mrežama. Konkretno, Srce je koordinator Hrvatske nacionalne GRID infrastrukture (CRO NGI) te se brine i pomaže da se CRO NGI razvija i učinkovito koristi. CRO NGI danas ima dva čvora u Zagrebu te po jedan u Rijeci, Osijeku i Splitu. CRO NGI je temelj za napredno računarstvo u Hrvatskoj, no posebno za istraživanja i istraživački rad utemeljen na računanju i obradi velikih količina znanstvenih podataka.
Još jedna važna infrastruktura koju Srce uspješno i odgovorno gradi je ono što zovemo autorizacijska i autentikacijska infrastruktura – AAI@EduHr. To je infrastruktura koju je izgradilo Srce po nalogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te je danas u Europi priznata kao jedna od najboljih takvih infrastruktura u Europi. Ono po čemu je mi, kao njezini redoviti korisnici, znamo i prepoznajemo jest to da danas svaki student, svaki učenik, svaki nastavnik i svaki znanstvenik (njih više od 590.000) u Hrvatskoj ima svoj elektronički identitet, dakle ima svoju korisničku oznaku i lozinku, pomoću kojih imaju pristup mnogim mrežnim informacijskim izvorima i resursima. Broj tih resursa se stalno širi, a Srce je odgovorno za funkcioniranje središnjih elemenata AAI@EduHr infrastrukture kao cjeline. Naši europski kolege smatraju da je jako velika prednost Hrvatske u tome da mi već danas imamo tu infrastrukturu u funkciji i da je ona rasprostranjena na cijelu akademsku zajednicu. Ta je infrastruktura osnova za suvremeno društvo temeljeno na mrežama, na GRIDU, na distribuiranim elektroničkim informacijama i izvorima.
Srce, također, zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta gradi cijeli niz informacijskih sustava, i to je važan dio naše djelatnosti. Srce je odgovorno za operativno funkcioniranje Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) i za Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP). Nakon niza godina uspjeli smo doći do stanja da danas preko 70 hrvatskih fakulteta i preko 90.000 studenata u Hrvatskoj svoje „poslovanje” i svoj odnos s fakultetom rade kroz ISVU. U praksi to znači da se u Srcu nalaze poslužitelji na kojima se nalaze sve njihove ocjene, prijave ispita, prijave godina. U Srcu se nalazi i djeluje Centar za autorizaciju prava koji studentima omogućuje da koriste prava iz subvencionirane prehrane u restoranima. Također se nadamo da će se pojačati proces izgradnje poslovnih informacijskih sustava sveučilišta i da će Srce u tome sudjelovati. Nažalost, za sada još nema takvih integralnih poslovnih sustava, ali proces je počeo i sigurno će i on u narednom razdoblju zaživjeti.

IT: Imate li vi dodirnih točaka sa sustavom Omega?
Bekić: Omega je sustav za e-učenje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iako nemamo izravne veze s Omegom, podrška e-učenju na Sveučilištu i u akademskoj zajednici je važan segment djelatnosti Srca. Srce je upravo prije nekoliko mjeseci završilo veliki trogodišnji europski projekt EQIBELT koji je imao za svrhu uvođenje tehnologija e-učenja na hrvatska sveučilišta. Kao rezultat tog projekta, između ostalog, u Srcu već drugu godinu djeluje Centar za e-učenje i on nudi usluge sustava vrlo sličnog Omegi svim onim fakultetima i ustanovama u Hrvatskoj koji nemaju vlastiti sustav. Neki fakulteti imaju svoju sustave, no mnogi fakulteti nemaju svoje sustave i oni su svi dobro došli u Srce i Centar za e-učenje. Naš sustav se zove Merlin. I Omega i Merlin temelje se na programskom sustavu otvorenog koda Moodle. Ono što je važno reći vezano uz e-učenje je činjenica da osim stavljanja na raspolaganje tehnologije, nastavnicima treba osigurati pouzdanu i stalnu potporu pri uporabi te tehnologije, a upravo je to važna zadaća našeg Centra za e-učenje.
 

IT: Koje aktivnosti Srca bi na kraju još posebno spomenuli?
Bekić: U Srcu postoji više od 40 poslovnih aktivnosti koje rezultiraju konkretnim proizvodima i uslugama za naše korisnike. Svakako bih još spomenuo naše službe za pomoć korisnicima (help desk), referalne centre za distribuciju i podršku uporabi različitih programskih alata, a također i portal i stručne seminare koje Srce tradicionalno godinama održava za sistem inženjere u ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Linux i otvoreni sustav imaju dugu povijest uporabe u Srcu, a upravo na sustavima otvorenog koda zasnivaju se neke uspješne aplikacije koje Srce razvija u suradnji s drugim institucijama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Spomenimo samo sustav HRČAK – portal znanstvenih časopisa Hrvatske ili sustav DAMP – digitalni arhiv mrežnih publikacija.
 

Srce izdaje i međunarodni časopis CIT (Journal of Computing and Information Technology), a trenutno završavamo pripreme i za 31. međunarodnu konferenciju ITI – Information Technology Interfaces, koju Srce, počevši od 1974. godine, tradicionalno održava početkom ljeta. I ove godine ona se održava u Cavtatu od 22. do 25. lipnja, a posebna tema ovogodišnje konferencije je medicinska informatika. ITI je inače multidisciplinarna znanstvena konferencija koja povezuje istraživače iz različitih područja informacijske i komunikacijske tehnologije.
 

Razgovarao Petar Bukovac