Infotrend online

Grommen je istaknuo kako su obrazovanje, inovacija i poduzetništvo ključni čimbenici ne samo razvoja ICT sektora nego i ukupnog gospodarstva. Uključivanje u istraživačke programe, podrška za poduzetništvo, razvoj lokalnih softverskih ekonomskih programa, snažna podrška obrazovanju te sigurnost i zaštita na Internetu najvažnije su komponente stvaranja okruženja za razvoj – naglasio je g. Grommen.
U raspravi je ukazao na važnost inovacijskih centara za razvoj lokalne softverske ekonomije i stvaranje stručne zajednice i okruženja povoljnog za daljnji razvoj. Posebno je naglasio kako je Microsoftov varaždinski inovacijski centar jedan od prvih u regiji te da je bio primjer i putokaz za druge takve centre čija je osnovna misija pružanje cjelovite podrške za razvoj poduzetništva.


Osim sudjelovanja na panel raspravi, gospodin Grommen je iznio i neke trendove razvoja ICT industrije uopće, a posebno je zapažena njegova izjava kako je siguran da nas „ured bez papira” očekuje već za pet godina. Prisustvo gospodina Grommena iskoristili smo za kraći razgovor ne samo na temu inovacija, nego i o tehnološkoj viziji tvrtke Microsoft kojoj se pridružio 2001. godine.


InfoTrend: Što za Microsoft predstavlja inovaciju?
Wilfried Grommen: Inovativnost je jedan od ključnih izraza u današnjoj industriji. Svatko nastoji biti inovativan, pa tako i Microsoft. Zbog toga želimo ponuditi nove proizvode i usluge: nešto što je doista novo ali što ujedno povećava produktivnost i konkurentnost tvrtke na tržištu. Usredotočujemo se također na poslovne procese, na organizaciju i načine kako tvrtke rade i posluju. Stoga inovacije predstavljaju ponudu novih proizvoda i usluga, ali imamo i inovaciju samog poslovnog procesa: može li on biti bolji, učinkovitiji.
 

IT: Zar inovacija nije nešto što se ne može kupiti ili naučiti, nešto što je rezultat znanstveno-istraživačkog procesa?
Grommen: Točno, inovativnost predstavlja kreativnost ljudskog bića. To je pokušaj stvaranja nečeg boljeg, dosizanja izvrsnosti u određenom području. Mislim da je to tipična ljudska osobitost: ono što radim nastojim činiti bolje, produktivnije i atraktivnije. Bilo da se radi o konačnom proizvodu ili samom procesu stvaranja tog proizvoda.

IT: Microsoft već nekoliko godina otvara Microsoft Inovacijske Centre. Zašto je započeo s tom aktivnošću i kako oni globalno djeluju?
Grommen: Microsoft kao programska kuća (Software platform vendor) surađuje s partnerima – veliki broj programera zaposlenih u drugim tvrtkama razvija aplikacije koje koriste naše platforme. Ono što smo uočili u tom procesu jest da mnoge tvrtke iz naših proizvoda ne uspijevaju izvući maksimalni kontekst i pri tome biti dovoljno učinkovite. Microsoftovi inovacijski centri su svojevrsna središta za podršku, prijenos znanja, partnersku suradnju i onog što možemo nazvati vidljivošću (visibility) tvrtke na tržištu. Kroz inovacijske centre podržani su svi čimbenici koji bi nekoj programskoj tvrtki trebali biti dovoljni za uspjeh. Stoga inovacijski centri imaju obrazovni udio kroz prijenos znanja i učenje alata. Oni također omogućuju međusobno povezivanje naših partnera kako bi zajedno bili uspješniji. Osim programerskih tvrtki to mogu biti i državne agencije, industrijska udruženja, ali i akademske zajednice te sam Microsoft. I na kraju, sve što korisnici kroz ovaj sustav razviju promiče se na svjetskom tržištu putem našeg ISV (Independent Software Vendor) programa, putem web stranica, Microsoftove zajednice (community) i slično. Inovacijske centre sačinjavaju, dakle, četiri elementa: vještine, alati, partneri i tržište. To je globalni program – u Europi je, na primjer, dosad otvoreno oko trideset takvih centara, a onaj u Hrvatskoj djeluje već više od tri godine. On je ujedno uspješan primjer raznovrsnog partnerstva jer je osnovan kao zajednički projekt USAID programa, Microsoft Hrvatska te grada Varaždina, uz pomoć partnera: T-Hrvatske telekomunikacije, Hewlett Packard Hrvatske te CISCO Hrvatska uz podršku Vlade Republike Hrvatske.

IT: Koja je stvarna svrha Microsoftovog inovacijskog centra u Hrvatskoj? Stvoriti nove korisnike Microsoftove tehnologije i time povećati udio na tržištu ili omogućiti mladim ljudima pokretanje prvog posla?
Grommen: Mi smo prije svega tržišno orijentirana tvrtka i želimo da se naša tehnologija široko usvaja. Ali ono što smo u mnogobrojnim sredinama prepoznali nije samo pitanje upotrebe alata već stvaranje održive lokalne programerske industrije, svojevrsnog  eko-sustava u kojem ćemo povezati tvrtke koje stvaraju i koje prodaju programske proizvode te im pružiti globalnu podršku. Upravo je globalna podrška lokalnoj programskoj ekonomiji prava svrha inovacijskih centara. Usvajanje naših proizvoda tek je posljedica (spin-off) toga procesa.

IT: Kako bi, prema vama, mlade ljude trebalo poticati da svoje inovativne ideje pretvore u poslovne prilike?
Grommen: Vrlo teško pitanje. Dozvolite mi da odgovorim kroz prizmu dva gledišta – ekonomskog i psihološkog. Ako govorimo sa strogo ekonomskog stanovišta mislim da bi trebalo sniziti razinu graničnih uvjeta koji se postavljaju pred pokretanjem neke tvrtke. Smatram da bi dovoljna granica za osnivanje tvrtke trebala biti tek znanje i vještina, a to je ono što Microsoft pruža kroz inovacijske centre. Time bi već u startu mladim ljudima omogućili pomisao da im ideja koju imaju može i poslovno uspjeti. S psihološke strane gledišta trebamo očuvati duh želje za pokretanjem poslova, potaknuti duh takmičenja ali moramo i stvoriti saznanje da osim financijskog uspjeha mladi poduzetnici mogu očekivati i određeno društveno priznanje.

IT: Na internetu smo pronašli jedno od vaših predavanja pod nazivom „Windowsi po danu, Linux po noći”. Što se točno pod time mislili?
Grommen: Izjavio sam to prije šest godina kada je, sa stanovišta profesionalne programske podrške, Windows operacijski sustav, pored Unixu sličnih sustava tvrtki kao što su IBM (AIX), HP (HP-UX) i Sun (Solaris), bio nesumnjivi tržišni predvodnik. S druge strane, uočio sam da moji kolege sa Sveučilišta te drugi hobisti testiraju Linux računala, i to većinom po noći. U međuvremenu se situacija promijenila: pojavile su se tržišne inačice Linux operacijskog sustava poput RedHat i SuSe Linuxa. U to vrijeme bio sam dio izvršne grupe Microsofta u Parizu koja je uočila fenomen Linuxa i razmatrala njegovu moguću budućnost kao desktop operacijskog sustava. Osobno nikada nisam vjerovao u uspjeh Linuxa na stolnim računalima. Danas bi se moja izjava mogla tumačiti u kontekstu široke primjene Windows sustava u svakodnevnom radu, dok je Linux svoje područje našao na posluživačkim sustavima (serveri) koji rade u tami sistemskih sala. Ne očekujem neki značajniji razvoj na području operacijskih sustava u skoroj budućnosti.

IT: Koliko je Microsoftova tehnologija otvorena, a koliko interoperabilna? Ili možda smatrate da je to jedno te isto?
Grommen: Definicija otvorenosti je poput definicije sreće: ima zaista mnogo tumačenja što izraz „otvorenost” uopće znači. Kao dio tvrtke osobno mogu svjedočiti koliko se, kroz proteklih osam godina, njezina strategija na tom području promijenila. Microsoft je u potpunosti postao proizvođač otvorene programske podrške. Za sve naše glavne platformske proizvode (serverski i desktop operacijski sustavi, Exchange, SQl, SharePoint) javno smo objavili i dokumentirali načela interoperabilnosti u obliku programerskih sučelja (API) kako bi ih svatko mogao primijeniti. Također smo jasno naznačili iza kojih se protokola nalaze određene zaštićene (patentirane) tehnologije te objavili uvjete njihovog korištenja. Takvim pristupom omogućen je, primjerice, razvoj vlastitog CMS sustava koji surađuje sa SharePoint platformama. Također smo obznanili kako razvijači podrške otvorenog programskog koda namijenjene netržišnoj primjeni ne moraju ništa plaćati. Drugo načelo naše otvorenosti jest interoperabilnost podataka – ne želimo da korisnici ostanu zatvoreni u okviru jedne platforme. Stoga ćemo opisati sve oblike pohrane podataka u našim proizvodima kao što su Office, SQL Server, SharePoint, ali i podržati druge otvorene formate. Tako će servisna zakrpa SP2 za uredski paket programa Office 2007 omogućiti pohranjivanje podataka u ISO ODF normi (OpenDocument Format). Upravo su norme one koje određuju treći kriterij otvorenosti. Postoji veliki broj normi pa u Microsoftu smatramo da bi naši korisnici trebali odrediti koje ćemo norme podržati. U pravilu su to otvorene norme. Neke od njih i sami definiramo poput Open XML norme kojom danas pod nazivom ISO/EC 29500 upravlja ISO, a ne više Microsoft. Internet Explorer 8 također podržava otvorene norme propisane W3C radnom skupinom, poput usklađenosti s CSS 2,1 tehnologijom. Što se interoperabilnosti identiteta tiče, objavili smo podršku Security Assertion Markup Language (SAML) 2.0 otvorenoj normi za izmjenu autentikacijskih i autorizacijskih podataka između sigurnosnih domena. Na kraju, tu je i četvrto načelo otvorenosti koji povezuje Microsoft i zajednicu korisnika programske podrške otvorenog koda. Stoga smo pokrenuli CodePlex portal na kome se već nalazi preko 5000 projekata otvorenog koda. Surađujemo s Apache grupacijom oko primjene Open XML formata u njihovim proizvodima. S Novellom na području upravljanja web servisima razvijamo univerzalni pristupni sloj kako bi Windows i Linux sustavi jednostavnije izmjenjivali podatke. U našoj najnovijoj Azure platformi razvijenoj za Cloud Computing tehnologiju osim .NET razvojnih alata podržavamo i Eclipse, Ruby, PHP i Python programerske alate i pomagala. Usporedimo li Microsoft prije osam godina i danas možemo zaključiti da se strategija tvrtke na području otvorenosti zakrenula za 180 stupnjeva. Vremena su se promijenila; naučili smo lekciju. U današnje vrijeme kada je sve povezano – računala, mobilni telefoni, web servisi, Cloud Computing, naprosto morate podržavati interoperabilnost i Microsoft, što odgovorna tvrtka i čini.

IT: Predstavnici kompanije  VMware u Hrvatskoj tvrde da je, uz Google, jedina tvrtka koje se Microsoft „boji” upravo njihova tvrtka. Nakon prošlogodišnje ofenzive na području virtualizacije, kako u Microsoftu dalje gledate na tu tehnologiju?
Grommen: Ako pogledamo globalno stanje na području virtualnih rješenja možemo uočiti da je VMware gotovo jedina tvrtka koja posluje s tom tehnologijom. Osobno ne mislim da postoji tržište za virtualne strojeve. Microsoft  bez posebne naplate nudi Hyper-V tehnologiju kao dio Windows poslužiteljskog sloja (server stack). Xen je također dio Linuxa, a tehnološki je čak i bolji od VMware sustava. Jednostavno, za ovu tehnologiju ne postoji tržište, i VMware se gubi u nastojanju da uopće definira što bi to tržište trebalo sadržavati. Neko je vrijeme tržište čak i postojalo, imali su određenu priliku, ali danas tržišta jednostavno nema i stoga su pred velikim pritiskom. I Windows i Linux platforme u startu već nude odličnu virtualizacijsku tehnologiju.

IT: Ima li Microsoft planova za virtualizaciju u obrnutom smjeru – stvaranje snažnog virtualnog računala od mnoštva jeftinih sklopovskih poslužitelja? VMware je, primjerice, na tom području najavio Virtual Datacenter Operating Systems.
Grommen: Microsoft ima takvu tehnologiju. To je Azure platforma izgrađena na načelu Cloud Computing inicijative. U njenim se temeljima nalazi naša Hyper-V tehnologija kojom se po Lego modelu snažno računalo stvara od mreže (mesh) virtualnih računala. Dakle, s tehnološke točke gledišta, Microsoft je također sposoban ponuditi snažno virtualno računalo kroz Azure arhitekturu. Za sada ne mogu odgovoriti na pitanje hoće li ta arhitektura biti ponuđena i na razini Windows platforme.

IT: Kako će se dalje razvijati Cloud Computing tehnologija? Hoće li ona napokon dovesti do toga da informatičke usluge promatramo poput komunalnih usluga? Hoćemo li za široke korisnike imati mnoštvo „tarifnih” modela, slično današnjim ponudama tele-operatera, pa će tako tipkanje u Word Live usluzi biti jeftinije nedjeljom nego radnim danima?
Grommen: Mislim da je IT tehnologija danas toliko sazrela da je ušla u razdoblje sveprisutnog pomagala. Tome je pridonijelo mnoštvo čimbenika, prije svega velika rasprostranjenost širokopojasnog pristupa javnim mrežama. Također smo svjedoci izgradnje masivnih i regionalno postavljenih podatkovnih centara (data centers) koje izgrađuju tvrkte Google, Yahoo, Amazon i Microsoft. Treći čimbenik koji tome pridonosi jest pojava usluga operacijskih sustava (operating systems services) poput već spomenute Microsoftove Azure tehnologije. Iako je tvrtka Sun Microsystem još prije desetak godina promicala slogan „mreža je računalo”, mislim da tek danas možemo zaista reći da je IT postala sveprisutna usluga. S druge strane, možda je izraz sveprisutnost malo prenaglašen. I dok je za široko potrošačko tržište to prihvatljiva usluga, za velike poduzetničke tvrtke još uvijek postoje neke dvojbe, poput pitanja „tko posjeduje podatke?” Privatnost i sigurnost podataka te pravni okviri još su uvijek nedorečeni. No, možemo očekivati da će većina manjih i srednjih tvrtki prihvatiti model unajmljivanja IT usluga (outsourcing), usvajajući Computing Cloud model. Osobno vjerujem da smo na dobrom putu da IT usluge postanu kao svaka druga komunalna usluga. Prije toga je, dakako, potrebno riješiti dva ključna problema: već spomenuti pravni okvir te problem naplate same usluge. U Microsoftu trenutačno tek istražujemo mogućnosti Cloud Computing tehnologije gradeći modele koje su zasnovani na iznajmljivanju resursa pohrane podataka (storage), vremenu obrade podataka, maksimalnoj propusnosti, vršnom opterećenju. To su tipični parametri koji opisuju neku uslužnu tehnologiju.

IT: Nije li upravo nalaženje isplativih financijskih modela („monetizacija”) Microsoftu teže nego razvoj same Cloud tehnologije?
Grommen: U ovom trenutku jedini model koji zaista djeluje jest onaj zasnovan na prihodu od reklama. Sličan pristup ima i Google koji tako ostvaruje vlastiti prihod. Nešto drugačiji pristup ima Apple kroz iTunes virtualne dućane kojima su definirali potpuno novo tržište i navikli korisnike na novi način online plaćanja. Svoje mrežne usluge najavili smo na protekloj PDC (Professional Developer Conference) konferenciji, dok za sredinu ove godine predviđamo objavu komercijalnih uvjeta korištenja. Mi za sada tek učimo i pri tome prolazimo kroz proces preobrazbea. Microsoft je tako prešao put od tvrtke koja je isključivo zasnovana na modelu licenciranja, preko razvoja raznovrsnih modela ugovora, do modela financiranja zasnovanog na oglasima i pretplati.

IT: Hrvatskim fakultetima Microsoft nudi Live@EDU uslugu ugošćivanja e-mail sandučića i diskovnog prostora. Mislite li da je to dobar izbor?Ž
Grommen: Ono što je dobro za akademske ustanove jest mogućnost izbora online poslovnog modela. U području elektroničke pošte to je već spomenuti Live@EDU, ali postoji i Exchange Online model. Mi već neko vrijeme u akademskoj zajednici ispitujemo modele ugošćavanja elektroničkih poštanskih sandučića i dokumenata. Osobno sam veliki pristaša ove tehnologije. Specifičnija razlika ovih modela sastoji se u tome što Exchange Online omogućuje sofisticiranije i bogatije upravljanje korisničkim računima i sandučićima koji se nalaze u „oblaku”. Live@EDU je osnovni model i praktički besplatan. Fakulteti se sami trebaju odlučiti koji im je model prihvatljiviji.