Vezane vijesti
prevara
Krivotvoreni softver - 10 mjeseci zatvora uvjetno
Općinski kazneni sud u Zagrebu donio je prvostupanjsku osuđujuću presudu protiv direktora tvrtke Formel d.o.o. Zagreb, zbog uvoza i prodaje krivotvorenog softvera člana BSA na hrvatskom tržištu, i to Microsoft Windows 98 SE OEM te Microsoft Windows NT Server 4.0, u razdoblju od studenog 2000. do studenog 2001. godine.
Okrivljeniku je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci uvjetno zbog počinjenja dvaju kaznenih djela: povrede autorskog prava iz članka 230. stavka 1. i 5. Kaznenog zakona te povrede žiga (registriranog robnog ili uslužnog znaka) iz članka 285. stavka 1., 2. i 4. Kaznenog zakona. Kazna je određena uvjetno, tj. neće biti izvršena ukoliko u naredne dvije godine okrivljenik ne počini novo kazneno djelo. Sud je naložio zapljenu krivotvorenog softvera oduzetog tijekom policijske pretrage u prostorijama Formel d.o.o. Zagreb. Sudska odluka nije pravomoćna, što znači da procesne strane imaju pravo žalbe Županijskom sudu u Zagrebu.
Načelno, BSA razlikuje pet osnovnih vrsta softverskog piratstva:
- korištenje nelicenciranog softvera od strane poslovnih ili privatnih korisnika (piratstvo krajnjih korisnika);
- preuzimanje, distribucija, razmjena i slične aktivnosti piratizacije softvera putem Interneta (internetsko piratstvo);
- neovlašteno umnožavanje računalnih programa na nosače podataka, tzv. “prženje” CD i DVD medija, te njihova daljnja distribucija (piratstvo preprodavača CD-a);
- predinstaliranje nelicenciranog softvera na računalo od strane prodavača računalne opreme (piratstvo putem predinstaliranja u prodaji); te
- proizvodnja i distribucija krivotvorenog softvera, gdje je cilj krivotvoritelja prevariti krajnjeg korisnika i navesti ga da vjeruje kako kupuje originalan proizvod.
U proteklih 10 godina, u Hrvatskoj su postignuti značajni rezultati u suzbijanju piratstva od strane krajnjih korisnika u poslovnom sektoru, piratstva putem predinstaliranja nelicenciranog softvera prilikom prodaje računala, te piratstva preprodavača kompilacijskih nosača podataka s piratiziranim sadržajima, o čemu svjedoči i kontinuirani pad stope softverskog piratstva u Hrvatskoj – s 90% 1994. godine na 54% 2007. godine. Što se tiče krivotvorenog softvera, BSA je do današnjeg dana upoznat sa nekoliko pokušaja uvoza i distribucije krivotvorenog softvera u Hrvatskoj, koji su uredno prijavljeni policiji radi provođenja daljnje istrage. Dosadašnja praksa pokazuje kako je izvor krivotvorina najčešće Azija, posebno Kina i Tajvan, dok službeni distribucijski kanali za europske zemlje uglavnom ne potječu iz država Azije.
“Osim očigledne štete nositeljima prava intelektualnog vlasništva, krivotvoriteljstvo ima razoran učinak na tržišno natjecanje i prava potrošača”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao: “Krivotvoritelji dovode potrošače u zabludu da kupuju originalan proizvod poznatog proizvođača, dok ustvari plaćaju nekvalitetne krivotvorene proizvode, koji su često nepouzdani, ili čak opasni. Na primjer, krivotvoreni softver je posebno podložan greškama u radu i virusima, što u konačnici može uzrokovati gubitak podataka ili pad sustava.”
Stoga BSA kontinuirano upozorava korisnike i prodavače softvera softver kupuju unutar ovlaštenih distribucijskih kanala i na taj način izbjegnu sigurnosne, financijske i pravne rizike povezane s krivotvorenim softverom.
Načelno, BSA razlikuje pet osnovnih vrsta softverskog piratstva:
- korištenje nelicenciranog softvera od strane poslovnih ili privatnih korisnika (piratstvo krajnjih korisnika);
- preuzimanje, distribucija, razmjena i slične aktivnosti piratizacije softvera putem Interneta (internetsko piratstvo);
- neovlašteno umnožavanje računalnih programa na nosače podataka, tzv. “prženje” CD i DVD medija, te njihova daljnja distribucija (piratstvo preprodavača CD-a);
- predinstaliranje nelicenciranog softvera na računalo od strane prodavača računalne opreme (piratstvo putem predinstaliranja u prodaji); te
- proizvodnja i distribucija krivotvorenog softvera, gdje je cilj krivotvoritelja prevariti krajnjeg korisnika i navesti ga da vjeruje kako kupuje originalan proizvod.
U proteklih 10 godina, u Hrvatskoj su postignuti značajni rezultati u suzbijanju piratstva od strane krajnjih korisnika u poslovnom sektoru, piratstva putem predinstaliranja nelicenciranog softvera prilikom prodaje računala, te piratstva preprodavača kompilacijskih nosača podataka s piratiziranim sadržajima, o čemu svjedoči i kontinuirani pad stope softverskog piratstva u Hrvatskoj – s 90% 1994. godine na 54% 2007. godine. Što se tiče krivotvorenog softvera, BSA je do današnjeg dana upoznat sa nekoliko pokušaja uvoza i distribucije krivotvorenog softvera u Hrvatskoj, koji su uredno prijavljeni policiji radi provođenja daljnje istrage. Dosadašnja praksa pokazuje kako je izvor krivotvorina najčešće Azija, posebno Kina i Tajvan, dok službeni distribucijski kanali za europske zemlje uglavnom ne potječu iz država Azije.“Osim očigledne štete nositeljima prava intelektualnog vlasništva, krivotvoriteljstvo ima razoran učinak na tržišno natjecanje i prava potrošača”, rekao je Mladen Vukmir, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj i dodao: “Krivotvoritelji dovode potrošače u zabludu da kupuju originalan proizvod poznatog proizvođača, dok ustvari plaćaju nekvalitetne krivotvorene proizvode, koji su često nepouzdani, ili čak opasni. Na primjer, krivotvoreni softver je posebno podložan greškama u radu i virusima, što u konačnici može uzrokovati gubitak podataka ili pad sustava.”
Stoga BSA kontinuirano upozorava korisnike i prodavače softvera softver kupuju unutar ovlaštenih distribucijskih kanala i na taj način izbjegnu sigurnosne, financijske i pravne rizike povezane s krivotvorenim softverom.
8.6.2008. 16:13
