Infotrend online

1. Kako ubrzati digitalnu transformaciju poduzeća i industrija, na što upozoravaju EU, WE, ICC i vodeće konzultantske kuće?
2. Koje su opasnosti ako se ne krene u digitalizaciju ali i koje su prilike od disruptivnih rješenja koje može lansirati bilo koja tvrtka u globaliziranom gospodarstvu (s niskim cijenama novih tehnologija)?
3. Zašto je SIE postalo egzistencijalno pitanje konkurentnosti na svim razinama (država/industrija/poduzeće)?
4. Kako se provodi „governance“ i samoregulacija u SIE ekosustavu?
5. Kako tvrtke „poentiraju“ od SIE suradnje?
6. Kako se gradi SIE i pripadni regulatorni okvir uz sektorsku strategiju?
7. Kako se potiču eksperimentiranja i inovacije te razvija spremnost tvrtki za IRI strateške sposobnosti, radi komercijalizacije?
8. Što je tu „Catch 22“?
9. Kako pripremiti ICT kapacitete u tvrtkama te strateške sposobnosti za DTX i suradnju SIE ekosustavu!??

1.1   Megatrendovi

Smart Industry - inicijative i programi - jedan su od 4 megatrenda koji ubrzano mijenjaju svijet kroz digitalne tehnologije i 4.industrijsku revoluciju (4IR).

Megatrendovi se međusobno prožimaju i ubrzavaju digitalnu transformaciju:

• Smart Industry - SI
• Smart City - SC
• Umjetna inteligencija – AI
• Cirkularna ekonomija – CE.

Očuvanje i razvoj prirode i strateških prirodnih resursa te zaštita okoliša (u uvjetima intenzivnog razvoja u digitalnom dobu) nalazi rješenje u konceptu kružnog gospodarstva (cirkularne ekonomije), kao četvrtom megatrendu.

Međunarodna gospodarska suradnja i trgovina ubrzava se i intenzivira, te se otvaraju nove prilike, posebno u području digitalnih usluga, a u EU na digitalnom jedinstvenom tržištu (DSM).

Sposobnost država, njihovih gospodarstava i društava, a na lokalnoj razini sposobnost regija i gradova (Smart City inicijative), da žive i razvijaju se, u uvjetima digitalnog doba, suglasno s 4 megatrenda, postaje dualno pitanje opstanka, ali i razvoja te ostvarenja sveopćeg blagostanja.

1.2. Sektorske strategije i Smart Industry inicijative

Uspješna apsorpcija novih tehnologija i iskorištavanje novih prilika, ali i zaštita od disrupcija u globaliziranom razvoju i tržištima, u vrlo velikoj mjeri ovisi od razvoja i suradnje u ekosustavima, i na razini gospodarskih grana, i na razini poduzeća.

Smart Industry je koncept razvoja i suradnje za određene gospodarske grane u kojem se intenzivnom suradnjom po 5.Helix modelu ubrzava razvoj i povećava stabilnost (npr. Smart Food, Smart Agri, Smart HealthCare, Smart Energy…).

Kroz razvoj ekosustava određene industrije povećava se uspješnost provedbe sektorskih strategija i razvoj poduzetničke klime. Isto tako, kroz ekosustav digitalnog poduzeća intenzivira se suradnja u određenom sektoru gospodarstva, uključujući i suradnju tržišnih konkurenata i sa sveučilištima na IRI projektima kao i sa državom radi poboljšavanja regulatornih okvira.

Suradnja na razini jedne zemlje dualno je potaknuta i prilikama za povećanje GDPa i izvoz roba i usluga, ali i zaštitom od nastupa globalnih igrača i prekomjernog uvoza.


1.3. Digitalna poduzeća

Sektorske strategije i poslovne strategije poduzeća jako su ovisne o izvorima financiranja za provedbu takvih strategija i strateškim rizicima, tako da ne nose „optimizam“ Smart Industry inicijativa. Strateško usmjeravanje kroz „smart“ inicijative u praksi koristi laganije i plitke forme upravljanja radi fleksibilnosti (kroz vizije i transformacijske mape projekata te kroz razvoj digitalnih vještina i inovacijske kulture).

Digitalno vodstvo i inovacije osnova su stvaranja vrijednosti u poduzeću i usmjerenosti na vrijednosti za kupce, a cjeloživotno učenje i inovacijska kultura usmjereni su na razvoj i očuvanje strateških sposobnosti poduzeća.

Vrlo važna područja suradnje u ekosustavu su razvoj poticajnog ambijenta za inovacije i poduzetništvo, te unapređenje regulatornog okvira i standardizacije.

Kroz inovacije i individualnu inicijativu ubrzava se razvoj i tržišni nastup pojedinih poduzeća, te se time daje zamah gospodarskom razvoju (uz nastojanje postići kvantni skok - Quantum Leap).

Nakon postizanja zrelosti određene industrije, kroz otvorene standarde Smart Industry, stabilizira se postignuti „plato“ razvoja toga sektora gospodarstva, a time se povećava dostupnost roba i usluga širokom dijelu tržišta. Na taj način inovacija i standardizacija su dualni i sastavni dio usmjerenog  gospodarskog razvoja.

Za takav sektorski razvoj gospodarstva, kroz „kvantne skokove“, pored sinergije, ključno je osigurati sinkronizirano djelovanje (kroz akcijske planove te političko vodstvo i suradnju oko nacionalne strategije).

2.1. Opći pristup suradnji u ekosustavu


Radi razvoja ekosustava i suradnje u njemu, kao ambijenta za razvoj „Digital Enterprise“ u „Smart Industry“, potrebno je definirati referentni (generički) model ekosustava, a potom ga detaljizirati za pojedine vertikalne industrije.

Opis scene Ekosustava po principu 5-Helix, organizira se u 5 skupina dionika:

1. Proaktivna sveučilišta,
2. Inovativno gospodarstvo,
3. Pametna javna uprava,
4. Otvoreni mediji,
5. Društvo znanja.

Transformacija suradnje u ekosustavu, kao ključno pitanje digitalne transformacije, uobičajeno pretpostavlja uspostavljen radni okvir Triple Helix, kojim se suradnja gospodarstva, sveučilišta i vlada, dinamizira i svrhovito intenzivira.

U takvoj suradnji ključno je, kroz eksperimentiranje, potpomoći razvoj inovacija (proizvoda, procesa i poslovnih modela), ali i omogućiti reuse softvera i podataka, te dijeljenje iskustava i znanja. Time se povećava inovacijski potencijal i svrhovitost suradnje. 

Na tehnološkoj razini, umreženost sustava, organizacija i uređaja omogućava iskorištavanje digitalnih tehnologija i 4. industrijske revolucije, ali i postizanje pune interoperabilnosti elektroničkih usluga i dokumenata (slika Sl-1. dolje: „Governance“ okvir Ekosustava).

2.2.


Kako ubrzati digitalnu transformaciju gospodarstva u Hrvatskoj?


Ubrzanje digitalne transformacije postalo je ključno pitanje ne samo u gospodarstvu, nego i vladama, sveučilištima, sudionicima društva … a ključna dimenzija je Kako!?

Za ubrzanje digitalne transformacije potrebna je zajednička akcija na razini cijele države: izgraditi „Smart Industry Ecosystem“ koji će osigurati kontinuitet djelotvornog odnosa Sveučilište - Gospodarstvo - vlada, inače dogodit će se amorfno ponašanje (bez vodstva, što je opasno za mala gospodarstva).

Da bi bio djelotvoran njihov odnos nije dovoljna izjava o sinergiji nego planirani dogovoreni SINKRONICITET kada svi krenemo da smo jedinstveni i djelujemo bez rastezanja vremena.

Hrvatsko gospodarstvo je usporeno jer ne može apsorbirati ICT rješenja, jer ne mijenja adekvatno poslovne modele, bazirane na dualnosti/bimodalnosti.

Za rad ekosustava važne su razine i odgovori na ključna pitanja:

Ova pitanja su ključna i za strategiju i za Platformu 4IR te za masovni razvoj SmartLAB infrastrukture za IRI projekte.

3. Digitalno poduzeće u Smart Industry


Digitalno poduzeće u fokusu je Smart Industry, ali poduzeća djeluju i kao međusobno digitalno umrežene tvrtke, neovisno o vrsti djelatnosti.

Razvoj digitalnog poduzeća (DE – Digital Enterprise) pozicioniran je između:

-           aktivnosti na nacionalnoj razini za podizanje svjesnosti i spremnosti (lanac vrijednosti APIRELI, za svjesnost i razvoj ambijenta Ekosustava), te

-           aktivnosti vlastitog procesa Digitalne transformacije toga poduzeća (lanac vrijednosti, temeljen na digitalizaciji i razvoju virtualnih zajednica u ekosustavima).

Podizanje svjesnosti, promocije i poticaji te podizanje spremnosti na nacionalnoj razini, nastaje kao APIRELI lanac vrijednosti:

-           Awareness

-           Promotion

-           Incentives

-           Readiness

-           Exploatation

-           Learning

-           Innovation.

Takav proces može se primijeniti i u unutar poduzeća i korporacija, a posebno je važan zadnji u nizu proces Learning radi inovacija i poboljšanja, te strateškog repozicioniranja.

Glavni procesi razvoja proizvoda i usluga u poduzeću vođeni su osnovnim lancem vrijednosti Learning&Innovation, ali u današnje vrijeme to je LEIC lanac vrijednosti, sa vlastitim unutarnjim procesima i pozicioniranjem eksperimentiranja: 

-           Learning

-           Experimenting

-           Innovation

-           Commercialisation. 

Za stvaranje visoke dodane vrijednosti, kroz eksterne procese suradnje u ekosustavu, kritično je razviti mehanizme i proces kreiranja i iskorištavanja vrijednosti iz virtualnih zajednica. Takav proces je vođen znanjem (Knowledge Centric) i usmjeren na kreiranje vrijednosti (Value Creation), primarno prema kupcima i korisnicima.

Infrastruktura takvog razvoja je DTX digitalna transformacija kao pokretač i sposobnost za eksperimentiranje, suradnju i učenje s okolinom. U upravljanju tim procesima, kritično je primijeniti principe Lean Management-a i optimizirati poslovne procese.

Kao infrastruktura za održivost procesa u ekosustavu, trebaju nam eksternalizirani „Repozitoriji referentnih modela, standarda, referenci dobre prakse“, kao i naučenih lekcija (tematski i opći repozitoriji znanja i iskustava), a uz koje se  fleksibilno koriste i plitki WLP portali - središnje točke za kontakte u određenoj virtualnoj zajednici (kao dio mehanizama VCM – Virtual Community Management).

4. Vertikalne industrije, sektorske strategije i put do Smart Industry


Koncept „vertikalna industrija“ vezan je za industrijsko doba i označava skup subjekata za određeno područje gospodarske djelatnosti, za koje uobičajeno postoji nacionalna sektorska strategija i regulatorni okvir. Uz regulatorni okvir uobičajeno postoje svjetski referentni modeli (iza kojih su svjetske asocijacije i institucije), i na kojima se oni temelje.

Koncept Smart Industry (SI) nastao je u prijelazu u digitalno doba kako bi se ubrzalo i upravljalo iskorištavanje digitalnih tehnologija i 4IR.

Izgradnja ekosustava Smart Industry, kao sustava, zahtijeva temeljne konstrukcijske i metodološke elemente:

-           Model temeljnih vrijednosti i dionici SI

-           Arhitekturu SI

-           Metodologiju uspostavljanja i širenja

-           Modele Procesa iskorištavanja (eksploatacije)

-           Model suradnje, učenja i inoviranja

-           Modeli financiranja

-           Radni okvir Governance-a ekosustava (5-Helix).

Ključni problem je razumijevanje paralelnih mehanizama razvoja određene gospodarske grane i razvoja određenog poduzeća u toj grani:

-           Funkcioniranje vertikalnih industrija (nastavak industrijskog doba)

-           Izgradnja Digitalnih poduzeća

-           Razvoj ekosustava Smart Industry

-           Eksperimentiranje i kreiranje vrijednosti u Smart Industry.

Eksperimentiranje i IRI projekti u poduzeću, kao unutarnje aktivnosti povezane na inovacijsku kulturu u digitalnog poduzeća, te razvoj centara kompetencija (CEKOM-a) povezanim sa pripadnim ekosustavima, u Smart Industry, predstavljaju paralelne mehanizme, sa fokusom na eksterne aktivnosti povezane na upravljanje korisničkim iskustvom (CEM).

Kao opća sredstva upravljanja digitalnim poduzećima koriste se tehnike upravljanja poslovnim procesima (BPM), znanjem (KM) i performancama (CPM).

Glavni lanac stvaranja vrijednosti je Value Chain (Michael Porter, ovdje proširen sa predprocesom istraživanja i razvoja (Research & Development), te post procesom Learning & Innovation), a koje poslužuju tradicionalni ICT sustavi (SCM, ERP, HRM, CRM). 

Kada govorimo o razini konkretnog poduzeća, onda vidimo da je za većinu poduzeća primjenjiv DSP model, Digital Service Providing Model, koji polazi od stvaranja vrijednosti za kupce u CRM sloju, zatim koristi SM (Service Management) sloj u kojem se funkcije resursa kompanije i usluge konfiguriraju i paketiraju na pametan način kako bi se kreirao optimalan „paket“ prema kupcima.


Kao što se može vidjeti na narednoj slici, SM sloj se dijeli na dva dijela: dio koji je okrenut prema katalogu proizvoda i usluga (pogled prema kupcima) te dio koji je okrenut prema resursima kompanije, a obadva su povezana i integrirana preko SOA i ESB arhitektura. Treba primijetiti da se kao glavni resursi kompanije pojavljuju nove tehnologije, osobito 4IR tehnologije, ali i jedna sasvim nova paradigma: Data as a Fuel (DaaF) koja postaje temelj za konkuriranje u digitalnom dobu.

5. Referentni model ekosustava digitalnog poduzeća



Za digitalno poduzeće, ključan je ekosustav digitalnog poduzeća, za koje je Open Group u standardu Open Platform 3.0, 2017. definirao Referentni model ekosustava.

Poduzeće treba imati strukturirani proces identifikacije novih prilika i evaluacije novih tehnologija koje im omogućavaju izgradnju inovativnih servisa i pravovremene reakcije na promjene u ekosustavu.

Potrebno je da poduzeće isporučuje vrijednost u okviru svojih usluga na održiv način. Proces upravljanja treba uključivati ocjenu utjecaja novih trendova i tehnologija na resurse poduzeća, njegove proizvode, servise, prioritete i faktore koji utječu na opravdanost investicijskih odluka i sposobnost za produciranje sukladno s dogovorenim.

Faktori koji također imaju utjecaj na poslovanje su razne vrste događaja na lokalnom i globalnom nivou, promjene u raspoloživosti resursa, disruptivne inovacije, i promjene u poslovnim modelima u ekosustavu.

U ovisnosti od modernih trendova i sposobnosti poduzeća da iskoristi prilike iz tih trendova, poduzeće koristi odgovarajuće modele financiranja (npr. u potpunosti interno financirano investiranje, partnerstvo sa sudionicima ekosustava, i slično) kako bi se pokrio raskorak u sposobnostima.

Kako bi se iskoristile prilike u uočenim trendovima potrebno je imati odgovarajuća znanja, vještine i razumijevanje povezanih rizika. Ocjene utjecaja pri tome mogu pomoći poduzeću ne samo u izgradnji i poboljšanju vlastitih sposobnosti, nego i u definiranju ispravnog pristupa u razvoju poslovanja.

Rizici i ocjene utjecaja trebaju identificirati slučajeve gdje se može očekivati negativne rezultate, omogućiti poduzeću da eliminira probleme u iskorištavanju prilika, te olakšati otklanjanje manjkavosti u sposobnostima poduzeća.

Kompetencije poduzeća potrebno je izgrađivati na bazi modularnih servisno orijentiranih arhitektura i rješenja koje omogućavaju njihovom agilnom plug-and-play ekosustavu efikasno iskorištavanje potencijalnih poslovnih prilika, a također i izbjegavanje visoko rizičnih investicija u nove tehnologije.

Poduzeće mora definirati odgovarajuću razinu kompetencija vezano na svoje poslovanje i operativne sposobnosti. Potrebno je imati efikasne mehanizme koji omogućavaju izgradnju različitih vrsta vještina, odgovarajuće alate i procese za nadzor performansi u realnom vremenu, kako bi se omogućile potrebne informacije za kontinuiranu evoluciju vlastitih strateških kompetencija.

Tvrtka InfoDom d.o.o. za telematiku, trgovinu i građenje, zajedno s partnerom Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, ugovorila je dodjelu bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća“, koji se financira iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. Cilj projekta je doprinijeti jačanju kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj kroz razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća. Ukupna vrijednost projekta određuje se na 9.141.226,62 kune, od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 5.466.840,40 kuna. Projekt je započeo s provedbom 01. rujna 2017., a završava 31. kolovoza 2020. godine. 

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost tvrtke InfoDom d.o.o.