Pokrenuta online registracija besplatnih .hr i .from.hr domena

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet uspostavila je s  danom 1. siječnja 2012. godine online sustav registracije besplatnih .hr i .from.hr domena.
Uvođenjem online registracija potpuno se napušta dosadašnji način registracije putem papirnatih obrazaca i cijeli se proces za korisnike bitno olakšava i ubrzava. Aplikacija putem koje se domene registriraju nalazi se unutar novih web stranica koje su s 1. siječnjem zamijenile postojeće stranice na već poznatoj adresi: www.dns.hr.
Prva dva dana puštanja u rad online registracija registrirano je 110 besplatnih .hr i .from.hr domena, što s obzirom na ustaljeni mjesečni prosjek od oko 400 registracija predstavlja bitan iskorak u razvoju nacionalnog domenskog prostora. Najveće povećanje registracija su doživjele upravo .from.hr domene namijenjene fizičkim osobama, kojih je registrirano čak 36, čime se njihov ukupan broj povećao na 1605.
Već spomenuti datum označava i kraj dugogodišnje suradnje sa Sveučilišnim računskim centrom SRCE, odnosno DNS službom koja se do sada bavila poslovima registracije i upravljanja .hr domenama temeljem ugovora s CARNetom. Koristimo i ovu priliku da zahvalimo Sveučilišnom računskom centru – Srce na dugogodišnjoj i korektnoj suradnji, kao i svim pojedincima koji su svojim nesebičnim radom omogućili razvoj hrvatskog domenskog prostora. Poslove upravljanja vršnom  .hr domenom  operativno isključivo preuzima CARNetov Registar .hr domena, čime CARNet i ovom prilikom potvrđuje status ustanove za razvoj najnaprednije informacijske i komunikacijske infrastrukture te uspostavljanje i održavanje središnjih nacionalnih servisa za Internet.
Podršku korisnicima pruža CARNetova Služba za podršku korisnicima koju je moguće kontaktirati na besplatni telefon 0800 CARNet (227638), mailom na adresu helpdesk@carnet.hr ili pozivom putem Skypea - kontakt carnet_helpdesk.

Kakvo nas financiranje očekuje u 2012?
Protekla godina na tržištu kredita građanstvu obilježena je vrhuncem agonije dužnika u švicarskim francima, ali i uspješnim programom subvencioniranja stambenih kredita kupcima novih stanova. Tržište je na negativne sentimente reagiralo smanjenjem kamata na stare i nove kredite te uvođenjem kunskih kredita.
Kao najpozitivniji moment u 2011. izdvajamo projekt subvencioniranih stambenih kredita pomoću kojeg se prodalo gotovo 1500 novih stanova, a čijim će vlasnicima država prve 4 godine subvencionirati (poklanjati) polovicu mjesečnog anuiteta povoljnog stambenog kredita. Taj projekt je u ljeto oživio i letargično tržište nekretnina, a zbog velikog interesa smo već počeli primati predbilježbe za ovogodišnji nastavak programa koji se očekuje u ožujku.

Godina smanjenja kamata i vraćanju kuni
Početkom 2011. prosječna nominalna kamata top 10 banaka bila je 6,42%, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji „subvencionirani“ krediti bio 4,35%. Završetkom subvencioniranih kredita u 10. mjesecu, prosjek je bio 5,53%, da bi u 2012. ušli sa nešto viših 5,55%. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.
Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9%, odnosno 4,5%. Anketa na portalu Moj-bankar.hr i istraživanje Gfk pokazuju da je većina građana preferirala kunske kredite.
Na žalost, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije.
Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5%.

Gotovinski i autokrediti – spuštanje ispod 8%
Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85%, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom - 8,8%. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava „uloviti“ što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio  8,24%. Naime, klijenti čak 5 banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite s kamatom nižom od 8%, a kunski krediti za klijente su se kretali već od 6,90%.
Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se prosječna kamata spustila sa 8,2% na 7,36%. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i sa fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju.

Nova godina-lošiji uvjeti?
Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. sa blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita.
Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.
Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata ne kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju.

(Izvor: Moj-bankar.hr)
14.2.2012. 22:33