Održan 5. Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF)

Peti Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF) održan je u petak 13. prosinca 2019. na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu.

Forum za upravljanje internetom  (IGF- Internet Governance Forum)  djeluje pod okriljem UN-a kao otvorena platforma za rasprave vezane uz pitanja upravljanja internetom. Inicijativa je pokrenuta odlukom generalnog tajnika UN-a 2006. godine u Tunisu na skupu  World Summit on Information Society  (WSIS).

Hrvatski nacionalni IGF ustanovljen je 2015. godine i priznat od globalnog IGF-a. Hrvatska je među prvim zemljama u široj regiji  koja je uspješno ustanovila nacionalni IGF i time se jasno svrstala na stranu zemalja koje se zalažu za više dionički model upravljanja internetom. Osim političke poruke nacionalni IGF daje mogućnost za provođenje otvorenih rasprava i/ili rasvjetljavanjea manje poznatih tema koje su od važnosti za našu zemlju, a tiču se područja upravljanja internetom. Na forumu sudjeluju ravnopravno svi pojedinci i organizacije, članovi akademske zajednice, industrije i poduzetničkog sektora, civilnog društva i državne uprave zainteresirani za budućnost interneta.

Ovogodišnji Forum, peti po redu, otvorio je Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a kratkim pozdravnim govorm. Nakon njega se Nataša Glavor, voditeljica CRO-IGF 2019 osvrnula na aktivnosti IGF-a, globalnog i lokalnog hrvatskog. Pažnja ovogodišnjeg Foruma bila je usmjerena, kroz panelne rasprave, na dva vrlo aktualna područja: uvođenje pete generacije mobilnih mreža (5G) i kibernetičku sigurnost, te umjetnu inteligenciju.

Na panelu o kibernetičkoj sigurnosti 5G mreža sudjelovali su:

  • Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Kristina Posavec, zamjenica državnog tajnika
  • Ericsson Nikola Tesla, mr. sc. Milan Živković, direktor, Strategija i razvoj poslovanja
  • Fakultet elektrotehnike i računarstva, doc. dr. sc. Stjepan Groš
  • HUAWEI Technologies d.o.o., Hrvoje Nenadić, povjerenik za kibernetičku sigurnost
  • HAKOM, Zdravko Jukić, pomoćnik ravnatelja
  • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Tamara Tafra, diplomatska savjetnica (kibernetika), Stalno predstavništo RH pri EU u Briselu  koja je ujedno i moderirala skup

 

Telekomunikacijska mreže je podloga za primjenu i razvoj drugih tehnologija, pa tako i  interneta stvari (IoT) i umjetne inteligencije. Zato je od velik važnosti osigurati i kibernetičku sigurnost te mreže. Pristup tom problem je, uz ravnopravno i aktivno sudjelovanje svih drugih prisutnih sudionika, obrađen s različitih gledišta. Naglašeno je da se u Europskoj uniji velika pažnja posvećuje prepoznavanju rizika. U tu se svrhu razvija i skup alata (Tool box) za procjenu tih rizika. Ti alati bi uskoro (početkom iduće godine) trebali biti dostupni i u Hrvatskoj. Predviđa se i certifikacija proizvođača uređaja i same mreže, odnosno njezinih dijelova. Tu ima još dosta nerazjašnjenih pitanja i nedoumica, ali su se svi sudionici složili da se 100%-na sigurnost nikada neće moći postići. Ključni elemnti će biti dobronamjernost, kako proizvođača opreme i uređaja, tako i pružatelja usluga, i njohovo međusobno povjerenje. Najveća uloga u postizanju sigurnosti leži na državi i regulatorima, a pojedinac, kao korisnik, na sve to ima vrlo mali, gotovo nikakav, utjecaj.

 

Sudionici drugog panela o umjetnoj inteligenciji bili su:

  • Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Mario Antonić, državni tajnik
  • Marijana Šarolić Robić, odvjetnički ured Marijana Šarolić Robić i predsjednica PWN (Professional Women’s Network) Zagreb
  • Pravni fakultet, doc. dr. sc. Hrvoje Lisičar
  • Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Sven Lončarić
  • Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Marko Tadić
  • Večernji list, Tanja Ivančić, moderatorica skupa

 

Panelna rasprava bila je vrlo zanimljiva i s dosta različitih pogleda. O umjetnoj inteligenciji se rapravljalo s tehničko-tehološkog, pravnog i jezičkog gledišta. Pojam umjetne inteligencije, i što sve što se pod njim podrazumijeva, još nije potpuno razjašnjen. Naglašeno je da o umjetnoj inteligenciji i njezinom prisustvu u društvu zna relativno mali broj stanovništva i da je edukacija pri tom glavni problem. Na razvoj, primjenu i rizike umjetne inteligencije gleda se različito, ovisno o gledištu. Umjetna inteligencija i strojno učenje nije isto što i ljudsko učenje i razmišljanje. Umjetna inteligencija je još na niskoj razini i još se primjenjuje na manjem području gdje zamjenjuje ljude, a čovjek je (još) taj koji donosi konačne odluke. S tehničke strane se više gleda na etiku i etičnost, ali se zanemaruje pravna regulativa. Agendu vezanu za umjetnu inteligenciju u svijetu nameće industrija kojoj je na prvom mjestu profit. Tu je i pitanje komunikacijskog sučelja, odnosno “razgovora” čovjeka sa strojem/robotom. Čovjeku je urođena komunikacija prirodnim jezikom i  javlja se problem međusobnog razumjevanja. Samo dio prirodnog jezika se može pokriti algoritmima koje umjetna inteligencija koristi. Tu se otvaraju brojna pitanja i problem prevođenja različitih jezika i međusobnog  komuniciranja putem umjetne inteligencije. Razvija  se nova tehnologija prirodnih jezika kojom se to nastoji riješiti. Hrvatski jezik je 24.službeni i ravnopravni  jezik u Europskoj uniji te je i on uključen u tu problematiku. U Hrvatskoj se na razini vlade radi na strateškom nacionalnom planu/programu do 2030. koji uključuje pitanje umjetne inteligencije. Nakon njega slijedi operativni program i financijski plan.

 

Kao i svake godine organizatori će prirediti završno izvješće s Foruma koji će obuhvatiti  iznesena stajališta i dati odgovarajuće smjernice za daljnje aktivnosti. Izvješće će  biti dostupno na poveznici https://www.carnet.hr/projekt/forum-o-upravljanju-internetom/ kao i sva ostala s dosada održanih Foruma.

13.12.2019.